KIC
20.09.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 08.04.2010. DO 30.04.2010.

HARI IVANČIĆ

U četvrtak, 8. travnja 2010. u 20 sati, u Galeriji Forum otvorit će se izložba slika Harija Ivančića.
Hari Ivančić slikar je mlađe generacije koji je profilirao svoju poetiku na iskustvu apstraktnog ekspresionizma. Istarski krajolik njegovo je trajno nadahnuće u kojemu nalazi duboke poticaje za svoje stvaralaštvo, to je krajolik s prepoznatljivim topološkim značajkama uokvirenim u buzetskoj specifičnosti, a ne terra incognita, beskrajan i tajanstven prostor, daleka i nepoznata zemlja.
Za tu njegovu duboku vezanost uz posve određen krajolik, Tonko Maroević kaže da je Hari Ivančić „…ipak uspio progovoriti na uvjerljiv i autentičan način o slojevitoj vizualnoj istini istarskog pejzaža. Odlučio se za kreativno svjedočenje ambijenta u kojemu je rođen i u kojemu živi i djeluje. Bakrena, smeđa, crvena istarska zemlja najčešći je motiv u njegovom slikarstvu u kojemu ovaj mladi umjetnik ostvaruje zapažene rezultate stvarajući djelo prepoznatljivom gestom velike likovne ekspresivnosti.

Reprodukcije:

«
ZEMLJE 2009. Hari Ivančić
ZEMLJE 2009., Hari Ivančić
ZEMLJE 2010. (diptih), Hari Ivančić
»

SLIKAR I KRAJOLIK
Već je rečeno za Harija Ivančića da je slikar krajolika pa je upravo ta činjenica i naglašavana kao njegova determinanta, odnosno, kao ona temeljna odrednica po kojoj ga najprije i prepoznajemo. U prilog ovoj tvrdnji govore tekstovi likovnih kritičara i teoretičara koji su još od njegovih prvih samostalnih izložbi učvršćivali tezu o slikaru krajolika na premisama upravo te, da tako kažemo čitkosti ishodišta, na njegovoj snažnoj, pa i fascinantnoj likovnoj elementarnosti kao gradbenoj komponenti u stvaranju vlastitoga izraza. A da je krajolik poticajan i izazovan u stvaralaštvu, ne samo Hariju Ivančiću, već i mnogim drugim umjetnicima dostatno je tek podsjetiti da je ta velika tema mnogima prožela gotovo cjelokupne opuse .Štoviše, upravo su tipična obilježja krajolika, dakle, njegove specifičnosti, podneblja, boje zemlje, kamena, raslinja, kao i tragovi ljudskog postojanja, vinogradi, obrađena polja i suhozid, poljski putovi i malene kućice, buje i gomilice „ugrađeni“ u njegovu vizualnu strukturu. Upravo u tom iščitavanju krajolika otkrivana se i njegova likovna fenomenologija stvarajući u tom procesu jedinstvenu tradiciju slikara krajolika koja je, kao što je znano, u mnogome odredila umjetnost 20.stoljeća.Tu plodnu krivulju pratimo u impresivnom nizu od klasika s početka minulog stoljeća kao i u djelima naših suvremenih slikara, a dostatno je tek podsjetiti na paradigmatske opuse Šimunovića i Glihe. Na tu se veliku tradiciju „naslanja“ i slikar Hari Ivančić što je apostrofirao i Igor Zidić u tekstu predgovora podvlačeći značaj te velike baštine od Moderne do najmlađih slikara potvrđujući, dakako, vitalnost tog tradicijskog naslijeđa u kontekstu suvremenog izričaja realiziranog kroz intrigantne autorske interpretacije, te, nadasve, magičnu privlačnost krajolika kao neiscrpne teme. Međutim, svakako je važno napomenuti da Ivančićev krajolik nije terra incognita, beskrajan i tajanstven prostor, daleka i nepoznata zemlja, već istarski krajolik s prepoznatljivim topološkim značajkama uokvirenim u buzetskoj specifičnosti. Za tu njegovu duboku vezanost uz posve određen krajolik Tonko Maroević kaže da je Hari Ivančić „…ipak uspio progovoriti na uvjerljiv i autentičan način o slojevitoj vizualnoj istini istarskog pejzaža. Odlučio se za kreativno svjedočenje ambijenta u kojemu je rođen i u kojemu živi i djeluje…“ Između, dakle, jasnog konteksta u žanrovskoj tradiciji i njegova preciziranja u mikrostrukturi buzetskog ozračja, te estetskim zasadama apstraktnog slikarstva, napose njegove lirske inačice, Ivančić je kroz sintezu tih vrijednosti stvarao svoj autorski rukopis s prepoznatljivim značajkama. U ovoj novoj seriji slika horizontalnim i vertikalnim nizovima suptilnim varijacijama struktuira vizualnu višeslojnost krajolika u likovnu činjenicu djela. Naime, iako je i u ranijim ciklusima udio deskriptivnog i narativnog minimaliziran, sada je ta redukcija ipak radikalnija i dosljedno provedena. Unos simboličnog i asocijativnog intenzivniji je, a kroz prostor slike sada se dublje prodire zasijecajući kroz njezinu dvodimenzionalnu plohu u nove predjele iracionalnog otkrivajući višeslojnu, ali i tajanstvenu strukturu krajolika u njegovoj dubini, u nepoznatom, u onome iza njegova vidljivog „tijela“,iza fizike ,u metafizičkom. Dakako, da je Ivančiću poznat primjer Fontanina izrezana i „…razderana platna koja su izraz stoljeća rascijepana s tradicijom u umjetnosti…“ kojega on ne slijedi, već koristi kao postupak kako bi još dublje prodro u misterij krajolika čija se višeslojnost ne može izraziti samo dvodimenzionalno, kao ni njegova interpretacija. Stoga je to zasijecanje platna, kao i drugačije poteze i snažniju gestu kroz impastne tragove crvene, smeđe, crne, sive, žute boje iščitavamo na njegovoj heterogenoj površini….. i kao Ivančićevo traženje još jednog slikarskog puta za otkrivanjem nepoznatog i tajanstvenog u poznatom i zavičajnom prostoru istarskog krajolika.
Milan Bešlić

SAMOSTALNE IZLOŽBE

1990.
Buzet, Zavičajni muzej
Pazin, Spomen - dom

1993.
Buzet, Zavičajni muzej

1994.
Roč, Vela Vrata

1995.
Gračišće, Crkvica Majke Božje na Placu
Hum, Galerija Hum

1996.
Rijeka, Trsatska gradina - Galerija Laval

1997.
Osijek, Galerija Magis
Punat, Galerija Toš

1998.
Pula, Galerija Cvajner
Zagreb, Galerija Matice hrvatske
Buzet, Fontik - atelier Ivančić
Opatija, Umjetnički paviljon Juraj Šporer
Lugano, Galerija L’Incontro

1999.
Tučepi, Kaštelet
Skradin, Prostor Pini
Motovun, Likovna galerija Motovun
Split, Klub Libertas
Bakar, Galerija Morčić

2001.
Rovinj, Zavičajni muzej grada Rovinja
Omišalj, Galerija Lapidarij
Osor, Galerija Juraj Dalmatinac
Osijek, Komercijalno - ditributivni centar TDR-a

2003.
Split, Galerija Kula

2004.
Karlovac, Galerija Zilik
Rijeka, Galerija Arh

2005.
Grožnjan, Galerija Fonticus

2006.
Novi Vinodolski, Gradska galerija Turnac

2007.
Buzet, Zavičajni muzej / Fontik

2008.
Piran, Mestna galerija Piran

2009.
Višnjan, Galerija Sinčić

Životopis:

BIOGRAFIJA
Hari Ivančić je rođen 26. studenoga 1967. godine u Pazinu. Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn (odjel grafike) završio je u Zagrebu. Godine 1994. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof.Vasilija Jordana, također u Zagrebu.
Član je HDLU-a Istre, Rijeke i Zagreba, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Živi i radi u Buzetu.
Adresa: Sportska 6/1, 52420 Buzet
Tel.: 052/662461
GSM: 091/3322333
e-mail: hari.ivancic@pu.t-com.hr

:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
PRIČE O JUNACIMA / Dizajn iz Flandrije  
OD 23.05.2014. DO 21.06.2014.

PRIČE O JUNACIMA / Dizajn iz Flandrije

Izložba se otvara u utorak 27. svibnja 2014., u 18 sati


Održava u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom i dio je programa Festivala dizajna Dan D: Dizajn na rubu. Ostaje otvorena do 21. lipnja 2014.


Izložba flamanskog suvremenog dizajna pod naslovom  Priče o junacima omogućuje nam uvid u zanimljivu produkciju upotrebnih predmeta koje karakterizira suvremena vizija, ali i nostalgične reminiscencije na prošla vremena, uz tehnološka rješenja koja uvažavaju i manufakturni pristup.

:: opširnije
KSENIJA TURČIĆ / KUĆA  
OD 09.05.2014. DO 21.05.2014.

KSENIJA TURČIĆ / KUĆA

videoinstalacija


Otvorenje u petak,  09. 05. 2014.  u 20h


Rad/izložba Kuća zagrebačke umjetnice Ksenije Turčić specifična je rekonstrukcija stvarnog tragičnog događaja iz njezina susjedstva. U obiteljskoj kući s više stanara, novi, nedavno pristigli, ubrzo su, potisnuvši starosjedioce, zadominirali prostorom, što je rezultiralo sukobom dviju žena, odnosno samoubojstvom jedne od njih. Taj slučaj iz 'novog' grada nije neka iznimka u mreži poremećenih odnosa egzistencijalno ugroženih ljudi domaćeg podneblja. Ljudi koji dijele jednako teške sudbine prisiljeni su, čini se, na borbu za prostor i preživljavanje, pri čemu netrpeljivost i agresija potiskuju osjećaj solidarnosti i empatije.


Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja 2014.

:: opširnije
PREDRAG TODOROVIĆ / ALADINOV DUH  
OD 15.03.2014. DO 12.04.2014.

PREDRAG TODOROVIĆ / ALADINOV DUH

 


Otvorenje u subotu, 15. 3. 2014. u 12 sati

Izložba Predraga Todorovića (1966), riječko-zagrebačkog umjetnika srednje generacije, skulpturalni je ambijent koji se realizira u odnosu na specifični prostor Galerije Forum. 

U duhu svog 'mantričkog', kontemplativnog rada u ekstenziji slikarskog medija, u kojem realizira zasićenu površinu beskrajnim mnoštvom sitnih poteza, Todorović je i u trodimenzionalnom, skulpturalnom ekskursu pronašao analogan izraz. Dok u radovima na ravnoj površini pocinčanog lima (u nekoliko primjera također prisutnih na izložbi) svjetlost u brazdama ugrebanog crteža stvara dinamičnu, nepredvidljivo varijabilnu iluziju trodimenzionalnosti, u akumulacijama sljepljenjih ready-made plastičnih slamki kao ekvivalentu poteza crtaćim sredstvom, autor realizira doslovno prostorni crtež, odnosno skulpturalnu liniju koja lebdi i bogato meandrira u galerijskom ambijentu. 

Svojom strukturom ta se vijugava levitirajuća masa doima, primjerice, poput stilizacije jata riba koje promiču zrakom, no - slijedom sugestije autorovog naslova, Aladinov duh - ova difuzna galerijska instalacija uključuje i ideju zarobljenog energetskog fluida, supstance koja tek iščekuje svoju kreativnu akciju realizacije čina-želje. Unutrašnjost galerije postaje tako metafora boce s duhom, oklopa bića koji blokira oplodnju zarobljene duhovnosti.

No ako zanemarimo spomenuti metaforički potencijal, u izložbenom smislu Todorovićev nastup jedan je od onih koji naglašavaju prostornu činjenicu izlagačkog mjesta, nadilazeći tako tradicionalni odnos prema galeriji kao kontejneru za izloške koji su izvan relacije s neposrednim kontekstom. U tom smislu, izložba ovog umjetnika jedna je u nizu kreativnih inačica kojima uz ostalo želimo naglasiti i osvjestiti sam prostor Galerije sa svim njegovim posebnostima. 

Predrag Todorović rođen je 1966. godine u Drvaru (BiH).

Diplomirao je Likovne umjetnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1990. godine.

Do sada je izlagao na 36 samostalnih izložbi te na brojnim skupnim, žiriranim i selektiranim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Njegovi su radovi predstavljali suvremenu hrvatsku likovnu scenu u različitim kustoskim selekcijama u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Finskoj, Egiptu, Mađarskoj i Makedoniji.

Todorovićevi radovi nalaze se u brojnim privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu te u fundusu MMSU-a u Rijeci i u grafičkim zbirkama MSU-a Zagreb i NSK-a u Zagrebu.

Dobitnik je više nagrada i priznanja.

Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Živi i radi u Zagrebu.

Otvorenje u subotu, 15. 3. 2014. u 12 sati


Izložba Predraga Todorovića (1966), riječko-zagrebačkog umjetnika srednje generacije, skulpturalni je ambijent koji se realizira u odnosu na specifični prostor Galerije Forum. 


 


 

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio