KIC
16.07.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 06.10.2010. DO 16.10.2010.

INTEGRIRANI GRAD

U srijedu, 6. listopada u 20 h, u Galeriji Forum otvara se izložba INTEGRIRANI GRAD, urbanističko-arhitektonska studija od Trg dr. Franje Tuđmana do Trga Krešimira Ćosića .

Autori:
prof. NENAD FABIJANIĆ, d.i.a.
GORDANA DOMIĆ, i.a.
prof. mr.sc. BORIS KORUŽNJAK, d.i.a.

U izradi Studije sudjelovali su svojim prilozima i eksperti: dr.sc. SNJEŠKA KNEŽEVIĆ, znanstvena savjetnica (povijest), mr.sc. ALAN BRAUN (obrada i analiza arhivske građe) i dr.sc. DAMIR POLOŠKI (promet).

Izložbu će otvoriti gospodin Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba.

Izložba ostaje otvorena do 16. listopada 2010.

Godine 1998. Grad je raspisao opći, anonimni, jednostupanjski natječaj za arhitektonsko rješenje paviljona na sjevernom dijelu područja bivše Rudolfove vojarne. Na tom je natječaju prvu nagradu dobio prof. Nenad Fabijanić, koji je uz projekt paviljona predložio oblikovanje zelene površine kao parka. Kao autoru prvonagrađenog rada, povjerena mu je zadaća ponovnog istraživanja mogućnosti uređenja prostora.

Studiju je od autora naručio Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, izgradnju grada, komunalne poslove i promet, a Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada pružio je podršku izradi studije pribavljanjem potrebnih stručnih i drugih podloga, utvrđivanjem šireg obuhvata studije u suradnji s autorima te provodi organizaciju izložbe i javnog izlaganja studije.

U organizaciji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

IZ OBRAZLOŽENJA AUTORSKOG KONCEPTA

Uređeni javni prostor oduvijek je bio generator urbanizacije i kvalitete. O tome svjedoči geneza Donjega grada, utemeljena na strategiji sustavnog i etapnog uređenja javnih prostora: trgova (Jelačićevog, Iličkog/Britanskog, Preradovićevog, Svačićevog), perivoja (Tuškanac, Cmrok, Zelengaj), te slijeda perivojnih trgova uokolo užeg središta grada (Lenucijeva ili Zelena potkova). Uređeni javni prostor, u koji se u pravilu smještaju objekti društvene, kulturne, edukativne, sportske i zabavne namjene, potiče najkvalitetniju i uvelike reprezentativnu izgradnju.

Takva uloga namjenjuje se širokom potezu od Ilice do Baštijanove ulice na Trešnjevki kao novoj urbanoj osi i istovrijednom pandanu zelenih prospekata u središnjem području Donjega grada. Takve povijesne osi - istočna (s trgovima N. Š. Zrinskoga, J. J. Strossmayera, kralja Tomislava) i zapadna (s trgovima maršala Tita, I. A. V. Mažuranića i M. Marulića) - definiraju središte Zagreba, a slični prospekti - Središnja zelena osovina u produžetku Zrinjevca, Avenijom V. Holjevca do Save i Sveučilišna aleja u produžetku Marulićeva trga definiraju i novo središte u Trnju, koje je još u transformaciji.

Nova os

Nova os obuhvaća dva odavno utvrđena fokusa, odnosno sekundarna centra na zapadnom dijelu Donjega grada i Trešnjevki. Urbanističko planiranje 1970-ih i ranih 1980-ih namjenjuje im ulogu vitalizacije periferiziranih područja i predviđa tu megacentre mješovite namjene. Za razliku od tih koncepata u ovom projektu težište nije na izgradnji ili objektima, nego na urbanogenom potencijalu javnih, otvorenih prostora. To, međutim, ne isključuje izgradnju koja ih podržava i obogaćuje odgovarajućim sadržajima i formom. Nova os ima funkciju arterije koja osigurava reurbanizaciju bilo zapuštenih, bilo nedovršenih urbanih područja i – što je od najveće važnosti, integrira dva povijesno odijeljena, oduvijek loše povezana područja grada. Uvjet za to je uklanjanje prepreke koju čini željeznička pruga. Kao najbolje rješenje predlaže se spuštanje pruge pod zemlju, u široki koridor. Ono se, dakako, ne može primijeniti samo u prostornom obuhvatu studije, nego integralno, u području šireg centra definiranog rasponom od Zagrebačke ceste sa zapada do Donjih Svetica s istoka – dakle, od Črnomerca do Borongaja.

Vizija i koncept

Novost su velike zelene površine na mjestu kolosijeka i kolodvorskih uređaja. Produljavanjem cestovnih pravaca u smjeru sjever-jug one dobivaju oblik kazeta koje mogu imati različite namjene, od sportskih, rekreacijskih do kulturnih, a jedna ili više njih mogle bi primiti kakav muzej na otvorenom, primjerice dio Hrvatskog željezničkog muzeja s povijesnim lokomotivama kao posebnom atrakcijom u ambijentu kojem izvorno pripadaju.

U oblikovanju i kompoziciji maksimalno su se poštovali urbanistički predlošci: na zapadnom području Donjega grada stroži ortogonalni raster, na Trešnjevci manje strog, dok su se nedorečenosti dovodile u red oslonom na katkad gotovo zapretanu ideju. Osnovna je premisa: poštovanje zatečenog, identifikacija i rehabilitacija vrijednosti, istraživanje i oslobađanje potencijala, homogenizacija cjeline. Kao što je već naglašeno, identitet i urbanitet povjeren je sustavu javnih prostora koji poput krvotoka jamče vitalnost, obnovu i razvoj.

U čitavom sustavu javnih prostora postoji niz identificiranih mjesta za izgradnju objekata različite namjene – javne, komercijalne, stambene itd. Prostudirana je funkcija kolodvora, predložen smještaj perona, svih suvremenih dodatnih sadržaja na više podzemnih razina, uključujući javna parkirališta. Javna parkirališta predviđena su u sklopu čitavog sustava javnih prostora, od Ilice do središta Trešnjevke.

Studija u prvom redu predstavlja viziju i koncept: utvrđuje brojne detalje, upozorava na mogućnosti, igra se s alternativama, ali ne razrađuje ih. Oni će biti predmetom posebnih studija, detaljnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja itd. itd. – što znači, da će u provedbi biti angažirana zagrebačka i hrvatska arhitektonska elita. Ima karakter ne samo urbanističke, nego i naglašeno arhitektonske studije, zato što se u trećoj dimenziji, dakle prostorno, provjerava i prikazuje sve što je moguće ili vjerojatno. Projekt u potpunosti omogućava etapnu provedbu.

U ovom prikazu ne govori se o tehničkim, ekonomskim ili organizacijskim aspektima. Svi će oni biti obrađeni u posebnim poglavljima studije. Ovdje se upućuje na potrebu da Grad Zagreb nakon stoljeća i po otkako postoji željeznica napokon uzme u svoje ruke rješenje željezničkog problema. Dosad su sve važne odluke donosile najprije Mađarska kraljevska željeznica, pa Jugoslavenska, a sada Hrvatska željeznica. Strateški razvojni planovi Grada i Željeznice moraju se usuglasiti, umjesto da se konfrontiraju i potiru. Već prethodne analize pokazuju da je to moguće pod pretpostavkom da za to postoji izražena politička volja.


:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
GALERIJA FORUM – JEDNA ZAGREBAČKA PRIČA  
OD 14.07.2012. DO 08.09.2012.

GALERIJA FORUM – JEDNA ZAGREBAČKA PRIČA

U subotu, 14. srpnja 2012. u 12 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba „Galerija Forum – jedna zagrebačka priča“.


Izložba Galerija Forum – jedna zagrebačka priča će multimedijskim spojem dokumentacije iz arhiva galerije, snimki iz arhiva HTV-a i umjetničkim radovima istaknutih članova galerije, predstaviti što je od svog osnutka 1969. godine Galerija Forum značila u kulturnom kontekstu našeg prostora.


Kustos izložbe je Branko Franceschi u suradnji s Višnjom Knezoci, voditeljicom galerije.


Izložba ostaje otvorena do 8. rujna 2012. godine.

:: opširnije
OD 28.06.2012. DO 06.07.2012.

RAZUM & OSJEĆAJI - izložba produkt dizajna

U četvrtak, 28. 6. 2012. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba produkt dizajna RAZUM & OSJEĆAJI.


Internet magazin DesignAgenda čije se posve novo izdanje, i to na engleskom jeziku očekuje za kraj svibnja, osmislio je izložbu Razum & Osjećaji koja ilustrira prekretnicu u povijesti suvremenog hrvatskog produkt dizajna, smještajući ga u mnogo zreliji i ozbiljniji društveni i tržišni kontekst – dizajn brandove s novom generacijom hrvatskih proizvoda. Izložbom će se predstaviti oko 40 selektiranih proizvoda iz 14 domaćih dizajn brandova (i onih koji to postaju).


 

:: opširnije
EUGEN KOKOT: CRTEŽI  
OD 16.05.2012. DO 05.06.2012.

EUGEN KOKOT: CRTEŽI

U srijedu, 16. 5. 2012. u 20 h otvara se izložba crteža Eugena Kokota.


Eugen Kokot jedan je od najznačajnijih suvremenih hrvatskih kolorista, a tu je poziciju izgradio kroz prošla desetljeća, točnije, 60 - tih godina XX stoljeća.


Osim u mediju slike, Kokot je i autor koji se izražavao i u drugim klasičnim likovnim tehnikama, u freskoslikarstvu, mozaiku, grafici, a osobito u crtežu.


Svojim crtežima Kokot na drugačiji i novi način problematizira svoju staru, i rekli bismo, jedinu temu - krajolik Istre - otkrivajući uvijek iznova u njegovoj pitoresknoj stvarnosti čudesne prizore i tajanstvenost prostora u koji nastoji proniknuti cjelokupnim svojim stvaralaštvom.


 

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio