KIC
21.11.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 16.12.2010. DO 08.01.2011.

DAMIR MATAUŠIĆ: CREDO

U četvrtak, 16. 12. 2010. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se samostalna izložba Damira Mataušića «Credo».

Damir Mataušić, kipar srednje generacije poznat je na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni kao nastavljač velike kiparske tradicije u maloj plastici čiji je najistaknutiji predstavnik bio akademik Janeš. Te, ponajbolje likovne vrijednosti u svojem kiparstvu Damir Mataušić koncipirao je u jednu tematsku cjelinu pod nazivom „CREDO».

Na ovoj izložbi, Damir Mataušić predstavit će se novim umjetničkim izričajem, reljefima i malim plastikama. U Galeriji Forum autor će izložiti 18 luminarnih poliformi s tematikom načela življenja utemeljenih na zapadnoj judeo-kršćanskoj tradiciji. Radovi koji će biti izloženi u Galeriji Forum nastali su u posljednje dvije godine.

Tijekom tridesetogodišnjeg umjetničkog i pedagoškog rada, Mataušić je realizirao više od 580 projekata, među kojima najviše na područuju numizmatike, medaljerstva i male plastike.
Na otvorenju izložbe "Credo" nastupit će Oktet bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.

Izložba ostaje otvorena do 8. siječnja 2011.

Reprodukcije:

«
slika 1
slika 2
slika 3
slika 4
»

KIPAREVO SVJETLO VJERE

Kako izraziti svoju vjeru u Boga? Ovo jednostavno pitanje problematizira ljudski odnos prema onostranom i nadnaravnom otkrivajući se kao temeljna odrednica njegove prirode jer ga određuje duhovnim bićem koje teži nebeskom i božanskom.
U tom izrastanju u visinu uzdiže se humano i duhovno u čovjeku, uzvisuje se njegova priroda metafizičkom, otkrivajući u različitim načinima i oblicima,jezicima i materijalima svoje izražavanje vjere, odnosno, izgrađujući svoj odnos prema duhovnom čovjek učvršćuje vjeru kao iskonsku potrebu za puninom i cjelovitošću svoje biti koju traži u Bogu.

Gotovo bi se moglo reći da je ljudsko postojanje i determinirano tom dubokom potrebom za izražavanjem svojih osjećaja produhovljenom religioznošću koja je prožela kršćanskim vrijednostima i našu europsku kulturu dajući joj „vertikalnu dimenziju“ kako je to govorio Ivan Pavao II.

Na ovom krucijalnom pitanju i na ovoj kršćanskoj baštini Damir Mataušić izgrađuje kiparskim jezikom i svoj odnos prema Bogu otkrivajući ga u temeljnim kršćanskim vrijednostima kao svoje svjedočenje vjere oblikovano likovnim sredstvima i materijalima.
A valja nam podsjetiti i u ovoj prigodi da već desetljećima stvara djelo duboko prožeto upravo tim kršćanskim vrijednostima na kojima nastoji oblikovati,ne samo svoj kiparski jezik već i svoj ljudski život dajući mu kroz vjeru i duhovne vrijednosti kršćanske kulture koja ga je snažno determinirala,dakako,kao i europsku uljudbu i umjetnost kojoj je aktivnim dionikom i svojim stvaralačkim prilogom.

U ovom kontekstu i Thomas Stearns Eliot analizira složeni odnos društva i kršćanina, tj. današnjeg društva prema kršćanstvu, a koji je utjecao na svijest modernog čovjeka,kao i na stvaralaštvo mnogih ( i hrvatskih!) umjetnika, te dakako, i Damira Mataušića.

„Danas smo itekako svjesni poteškoća s kojima se suočavamo kad želimo živjeti u skladu s kršćanskim načelima u nekršćanskom društvu i te poteškoće nisu ni izdaleka slične onima s kojima se Anglikanska crkva susretala kad se nastojala prilagoditi otpadnicima iz svojih redova.
Ovdje nije riječ o problemu manjine u društvu pojedinaca koji zastupaju neko tuđe uvjerenje. Taj problem nastaje zbog naše upletenosti u mrežu institucija od kojih se ne možemo odjeliti:institucija čije djelovanje,kako se čini,više nije neutralno,nego je ne-kršćansko. Što se kršćanina koji nije svjestan te dileme tiče – a takav je u većini – on je sve više izložen svim mogućim pritiscima kojih uopće nije svjestan i sve se više dekristijanizira: poganstvo je zaposjelo sve najvažnije reklamne punktove.“

U ovom ozračju kršćanstvo je obilježilo europsku ,dakle,i svaku nacionalnu, pa i hrvatsku povijest svojim vrijednostima amalgamiranim u ritmu svakodnevnog života i time utječući na stvaralaštvo umjetnika,kao što to, dakako, čine i mnoge druge, pa i drukčije vrijednosti. A te se činjenice prepoznaju još od prvih zapisa kršćanske vjere,bilo u crtežima ribe na pijesku ili tamnoj kamenoj stijeni u katakombama,po znamenitim remek-djelima od romanike, gotike i renesanse… pa do velikih umjetničkih pokreta i stvaralačkih osobnosti 20. stoljeća po kojima te kršćanske vrijednosti zrcale neugasivim sjajem kako, dakle, kroz stoljeća tako i u djelima suvremenih autora.

Tražiti i nalaziti poticaja za svoje stvaralaštvo u toj velikoj kršćanskoj kulturi znači utjecati se ne samo njezinoj religioznoj sastavnici kao duhovnoj komponenti već i njezinom humanističkom svjetonazoru koji pretpostavlja Čovjeka u dostojanstvu njegove osobe koju društvo treba poštivati jer se tako poštuje i Tvorca čije je on djelo. U društvu se, međutim, vrlo često, bez obzira na to kakvog je uređenja,to dostojanstvo ljudske osobe ne poštuje dovoljno,kako u njegovim prirodnim pravima,tako i u svim drugim pa i u onima koja trebaju čuvati svaki osobu u njegovom pravima pa i u religioznim osjećajima i uvjerenjima.

Tu je „pukotinu“ u društvu već citirani teoretičar primijetio:
“Odnos između kršćanskog društva,kršćanske zajednice i zajednice kršćana možemo promatrati s obzirom na problem vjerovanja.“ Naime, duhovne vrijednosti oblikovane kršćanskom religijom nisu stoga samo vjerničke vrijednosti, dakle, onoga koji ih prihvaća kao teološku istinu svoje vjere u Boga, već i onoga koji ih prihvaća drukčije,kao nevjernik,kao općeljudska humanistička načela koja kultiviraju odnose među ljudima i narodima kao zajedničku civilizacijsku baštinu.

Damir Mataušić, međutim, prihvaća ih kao vjernik, štoviše, kako se obično kaže, praktični vjernik kao onaj,dakle, koji svoju vjeru živi po nauku Crkve ispovijedajući je i svojim svjedočenjem. „Vrijednost vjere“ kako piše Ivan Pavao II. „ne može se objasniti samo korisnošću za ljudski moral,iako sama vjera u sebi nosi najdublje obrazloženje morala.Zato se često pozivamo na vjeru kao dokaz.“ Koncipirajući ovaj novi ciklus skulptura kojega je naslovio „Credo“ Damir Mataušić problematizira svoj odnos prema Bogu kao vjernik koji svoju vjeru učvršćuje i kiparskim umijećem stvarajući forme izrazito kršćanskog ishodišta.
Sam je kipar zapisao:“Opus Credo osobna je interpretacija poimanja vjere i načina života. To su moji postulati i ispovijesti temeljeni na Svetom pismu i Deset Božjih zapovjedi pretvoreni u svakodnevni život, i u svemu su dvoznačni.U sebi sadrže elemente vjere,ali jednako tako i pragme svakodnevnog života.“
U kršćanskoj vjeri svi oni elementi na kojima se ta vjera temelji i na kojima počiva kršćanska duhovnost,glavni teološki postulati te, dakako, i nauk Crkve, izraženi su u Apostolskom vjerovanju kojega,izgovarajući kao molitvu, svaki vjernik svjedoči i kao neupitnu istinu svoje vjere u Boga.

Kad kažemo da je baštinio to kršćansko vjerovanje i kao svoje, tada naglašavamo da je Damir Mataušić koncipirao ovaj novi ciklus skulptura kao vjernik i kao kipar,odnosno,kao kipar koji izražava svoju vjeru kiparskim umijećem.
Ciklus je naslovio „Credo“ kako bi još izravnije podvukao tu prožimanje djela i vjere ili kako je to sam pojasnio kao svoje „poimanje vjere i načina života“.
Središte ovako koncipiranog ciklusa je u osobi Krista oko koje je i „ispleten“ ovaj morfološki „vez“ koji tematizira u 18 „postaja“ Mataušićeva poimanja vjere kao „putokaze i svjetionike“ kako će ih sam nazvati: “Svjedočanstvo“, „Zajedništvo“,“Ljubav“,“Vjera“,“Stvaranje,“Znak“…..i dr.
Krist je središnja, a i najveća forma naslovljena „Raspet i uskrsnuo“ kojom kipar naglašava njegovo značenje vidljivim znakom svojeg poimanja vjere.

U Njemu je, naime, i ishodište vjere koja je upravo i po Njemu i stvarnost ili istina kršćanske vjere. Dvije temeljne teološke činjenice kipar povezuje u jednoj formi koja objedinjuje cjelovitost kršćanske vjere:Raspetog i Uskrslog Krista – Čovjeka i Boga, dakle, onog koji svoj život daje za druge, i onog koji pobjeđuje smrt svojim Uskrsnućem,dakle,živoga Krista koji je i sam Život.
Bijela okomita pravokutna površina „izrezana“ po svojem središtu „crta“ Tijelo Kristovo raspeto na križu kiparskim
oblikovanjem motiva. U toj „šupljini„ odnosno u „dubini“ plohe Kristovo Tijelo oblikovano je „brisanjem“ njegove fizičke stvarnosti poentiranjem simboličkim konotacijama bijelom površinom te napose, svjetlom, kao gradbenim elementom forme.

„Prazan“ prostor „užljebljuje“ Kristovo Tijelo naglašavajući bjelinama ploha njegovu nematerijalnost, odnosno, transcendira je u njegovu božansku prirodu. Tu je kršćansku istinu kipar izrazio minimalističkim sredstvima reducirajući narativne „slojeve“ predloška simboličkim vrijednostima produbljujući i svoj izraz novim likovnim vrijednostima.“Ja sam svjetlo svijeta“, kazat će Krist za sebe, ali to je i svjetlo koje iz Njega izvire i povezuje ovaj Mataušićev ciklus u čvrstoj morfološkoj strukturi u jednu teološku i likovnu cjelinu. Povezuje kiparevu djelo i njegovu vjeru Kristovim svjetlom koje obasjava njegov životni i stvaralački put.
Milan Bešlić

:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
LEVEL UP! / U sklopu Animafesta  
OD 03.06.2013. DO 08.06.2013.

LEVEL UP! / U sklopu Animafesta

Od 3. do 8. lipnja  2013. u Galeriji Forum, Animafest publici po prvi puta predstavlja svijet animacije nezavisno produciranih videoigara i to u sklopu interaktivne izložbe videoigara Level Up!.


U ponedjeljak, 3. lipnja 2013. u Galeriji Forum, Teslina 16, Animafest publici po prvi puta predstavlja svijet animacije nezavisno produciranih videoigara i to u sklopu interaktivne izložbe videoigara Level Up!.

Dvadeset recentnih radova etabliranih studija indie scene, poput Amanita Designa, Giant Sparrowa i thatgamecompanya, odabrano je kriterijima kreativnosti interaktivnog dizajna, inovativnosti igraće mehanike i izraženosti vizualnog dojma. Kako i priliči izlošcima ove vrste, posjetitelji će se njima moći i poigrati svakoga dana od 10 do 20 sati na za to predviđenim raznolikim platformama, od osobnih i tablet-računala do PlayStationa 3.

Izložba je otvorena do 8. lipnja 2013. 

Radno vrijeme Galerije Forum tijekom trajanja izložbe:


Pon – sub: 10 do 20 sati


U ponedjeljak, 3. lipnja 2013. u Galeriji Forum, Teslina 16, Animafest publici po prvi puta predstavlja svijet animacije nezavisno produciranih videoigara i to u sklopu interaktivne izložbe videoigara Level Up!.



 


 

:: opširnije
MARIJAN JEVŠOVAR / 15 GODINA POSLIJE  
OD 24.04.2013. DO 25.05.2013.

MARIJAN JEVŠOVAR / 15 GODINA POSLIJE

U srijedu 24. travnja 2013., u 20 sati, u Galeriji Forum, Teslina 16, otvara se izložba crteža i slika Marijana Jevšovara 15 godina poslije.


Izložbom Marijana Jevšovara Galerija Forum obilježava 15. godišnjicu autorove smrti (5. srpnja 1998.), no također i 15-godišnjicu njegove posljednje samostalne izložbe.


Zanimljivom podudarnošću izložba je održana upravo u Galeriji Forum od 22. siječnja do 10. veljače 1998. Ovom izložbom, dakle, Galerija istodobno popunjava onaj dio programa u kojem evocira najvitalnije dionice hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, kao i najvrijednije vlastite programske trenutke.

:: opširnije
BOŽENA KONČIĆ BADURINA: VODIČ KROZ GALERIJU  
OD 07.03.2013. DO 06.04.2013.

BOŽENA KONČIĆ BADURINA: VODIČ KROZ GALERIJU

U četvrtak, 7. 3. 2013. u 19 sati, u Galeriji Forum održat će se otvorenje izložbe Božene Končić Badurina "Vodič kroz galeriju". Kustos izložbe je Antun Maračić.


Izložba Božene Končić Badurine prva je u ciklusu izložbi Galerije Forum koji započinje njezino novo vodstvo. Također, svojim karakterom ova izložba naglašava tu startnu poziciju, odnosno predstavlja neku vrst paradigme nastojanja da se Galerija regenerira kao živo mjesto interakcije sa svojim užim i širim urbanim i kulturnim kontekstom te boljim dijelom vlastite tradicije.


U duhu svog specifičnog umjetničkog ponašanja i djelovanja ova multimedijalna umjetnica apostrofira samu činjenicu Galerije kao temu, odnosno predmet vlastita interesa. Umjesto izlaganja gotovih artefakata ili korištenja galerije kao mjesta nekog za nju nevezanog događanja, Božena osvještava sam prostor, njegovu arhitekturu, bavi se galerijskim poviješću i osobljem, a uključuje i urbani okoliš neposrednog susjedstva.


 


 

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio