KIC
21.11.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 16.12.2010. DO 08.01.2011.

DAMIR MATAUŠIĆ: CREDO

U četvrtak, 16. 12. 2010. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se samostalna izložba Damira Mataušića «Credo».

Damir Mataušić, kipar srednje generacije poznat je na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni kao nastavljač velike kiparske tradicije u maloj plastici čiji je najistaknutiji predstavnik bio akademik Janeš. Te, ponajbolje likovne vrijednosti u svojem kiparstvu Damir Mataušić koncipirao je u jednu tematsku cjelinu pod nazivom „CREDO».

Na ovoj izložbi, Damir Mataušić predstavit će se novim umjetničkim izričajem, reljefima i malim plastikama. U Galeriji Forum autor će izložiti 18 luminarnih poliformi s tematikom načela življenja utemeljenih na zapadnoj judeo-kršćanskoj tradiciji. Radovi koji će biti izloženi u Galeriji Forum nastali su u posljednje dvije godine.

Tijekom tridesetogodišnjeg umjetničkog i pedagoškog rada, Mataušić je realizirao više od 580 projekata, među kojima najviše na područuju numizmatike, medaljerstva i male plastike.
Na otvorenju izložbe "Credo" nastupit će Oktet bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.

Izložba ostaje otvorena do 8. siječnja 2011.

Reprodukcije:

«
slika 1
slika 2
slika 3
slika 4
»

KIPAREVO SVJETLO VJERE

Kako izraziti svoju vjeru u Boga? Ovo jednostavno pitanje problematizira ljudski odnos prema onostranom i nadnaravnom otkrivajući se kao temeljna odrednica njegove prirode jer ga određuje duhovnim bićem koje teži nebeskom i božanskom.
U tom izrastanju u visinu uzdiže se humano i duhovno u čovjeku, uzvisuje se njegova priroda metafizičkom, otkrivajući u različitim načinima i oblicima,jezicima i materijalima svoje izražavanje vjere, odnosno, izgrađujući svoj odnos prema duhovnom čovjek učvršćuje vjeru kao iskonsku potrebu za puninom i cjelovitošću svoje biti koju traži u Bogu.

Gotovo bi se moglo reći da je ljudsko postojanje i determinirano tom dubokom potrebom za izražavanjem svojih osjećaja produhovljenom religioznošću koja je prožela kršćanskim vrijednostima i našu europsku kulturu dajući joj „vertikalnu dimenziju“ kako je to govorio Ivan Pavao II.

Na ovom krucijalnom pitanju i na ovoj kršćanskoj baštini Damir Mataušić izgrađuje kiparskim jezikom i svoj odnos prema Bogu otkrivajući ga u temeljnim kršćanskim vrijednostima kao svoje svjedočenje vjere oblikovano likovnim sredstvima i materijalima.
A valja nam podsjetiti i u ovoj prigodi da već desetljećima stvara djelo duboko prožeto upravo tim kršćanskim vrijednostima na kojima nastoji oblikovati,ne samo svoj kiparski jezik već i svoj ljudski život dajući mu kroz vjeru i duhovne vrijednosti kršćanske kulture koja ga je snažno determinirala,dakako,kao i europsku uljudbu i umjetnost kojoj je aktivnim dionikom i svojim stvaralačkim prilogom.

U ovom kontekstu i Thomas Stearns Eliot analizira složeni odnos društva i kršćanina, tj. današnjeg društva prema kršćanstvu, a koji je utjecao na svijest modernog čovjeka,kao i na stvaralaštvo mnogih ( i hrvatskih!) umjetnika, te dakako, i Damira Mataušića.

„Danas smo itekako svjesni poteškoća s kojima se suočavamo kad želimo živjeti u skladu s kršćanskim načelima u nekršćanskom društvu i te poteškoće nisu ni izdaleka slične onima s kojima se Anglikanska crkva susretala kad se nastojala prilagoditi otpadnicima iz svojih redova.
Ovdje nije riječ o problemu manjine u društvu pojedinaca koji zastupaju neko tuđe uvjerenje. Taj problem nastaje zbog naše upletenosti u mrežu institucija od kojih se ne možemo odjeliti:institucija čije djelovanje,kako se čini,više nije neutralno,nego je ne-kršćansko. Što se kršćanina koji nije svjestan te dileme tiče – a takav je u većini – on je sve više izložen svim mogućim pritiscima kojih uopće nije svjestan i sve se više dekristijanizira: poganstvo je zaposjelo sve najvažnije reklamne punktove.“

U ovom ozračju kršćanstvo je obilježilo europsku ,dakle,i svaku nacionalnu, pa i hrvatsku povijest svojim vrijednostima amalgamiranim u ritmu svakodnevnog života i time utječući na stvaralaštvo umjetnika,kao što to, dakako, čine i mnoge druge, pa i drukčije vrijednosti. A te se činjenice prepoznaju još od prvih zapisa kršćanske vjere,bilo u crtežima ribe na pijesku ili tamnoj kamenoj stijeni u katakombama,po znamenitim remek-djelima od romanike, gotike i renesanse… pa do velikih umjetničkih pokreta i stvaralačkih osobnosti 20. stoljeća po kojima te kršćanske vrijednosti zrcale neugasivim sjajem kako, dakle, kroz stoljeća tako i u djelima suvremenih autora.

Tražiti i nalaziti poticaja za svoje stvaralaštvo u toj velikoj kršćanskoj kulturi znači utjecati se ne samo njezinoj religioznoj sastavnici kao duhovnoj komponenti već i njezinom humanističkom svjetonazoru koji pretpostavlja Čovjeka u dostojanstvu njegove osobe koju društvo treba poštivati jer se tako poštuje i Tvorca čije je on djelo. U društvu se, međutim, vrlo često, bez obzira na to kakvog je uređenja,to dostojanstvo ljudske osobe ne poštuje dovoljno,kako u njegovim prirodnim pravima,tako i u svim drugim pa i u onima koja trebaju čuvati svaki osobu u njegovom pravima pa i u religioznim osjećajima i uvjerenjima.

Tu je „pukotinu“ u društvu već citirani teoretičar primijetio:
“Odnos između kršćanskog društva,kršćanske zajednice i zajednice kršćana možemo promatrati s obzirom na problem vjerovanja.“ Naime, duhovne vrijednosti oblikovane kršćanskom religijom nisu stoga samo vjerničke vrijednosti, dakle, onoga koji ih prihvaća kao teološku istinu svoje vjere u Boga, već i onoga koji ih prihvaća drukčije,kao nevjernik,kao općeljudska humanistička načela koja kultiviraju odnose među ljudima i narodima kao zajedničku civilizacijsku baštinu.

Damir Mataušić, međutim, prihvaća ih kao vjernik, štoviše, kako se obično kaže, praktični vjernik kao onaj,dakle, koji svoju vjeru živi po nauku Crkve ispovijedajući je i svojim svjedočenjem. „Vrijednost vjere“ kako piše Ivan Pavao II. „ne može se objasniti samo korisnošću za ljudski moral,iako sama vjera u sebi nosi najdublje obrazloženje morala.Zato se često pozivamo na vjeru kao dokaz.“ Koncipirajući ovaj novi ciklus skulptura kojega je naslovio „Credo“ Damir Mataušić problematizira svoj odnos prema Bogu kao vjernik koji svoju vjeru učvršćuje i kiparskim umijećem stvarajući forme izrazito kršćanskog ishodišta.
Sam je kipar zapisao:“Opus Credo osobna je interpretacija poimanja vjere i načina života. To su moji postulati i ispovijesti temeljeni na Svetom pismu i Deset Božjih zapovjedi pretvoreni u svakodnevni život, i u svemu su dvoznačni.U sebi sadrže elemente vjere,ali jednako tako i pragme svakodnevnog života.“
U kršćanskoj vjeri svi oni elementi na kojima se ta vjera temelji i na kojima počiva kršćanska duhovnost,glavni teološki postulati te, dakako, i nauk Crkve, izraženi su u Apostolskom vjerovanju kojega,izgovarajući kao molitvu, svaki vjernik svjedoči i kao neupitnu istinu svoje vjere u Boga.

Kad kažemo da je baštinio to kršćansko vjerovanje i kao svoje, tada naglašavamo da je Damir Mataušić koncipirao ovaj novi ciklus skulptura kao vjernik i kao kipar,odnosno,kao kipar koji izražava svoju vjeru kiparskim umijećem.
Ciklus je naslovio „Credo“ kako bi još izravnije podvukao tu prožimanje djela i vjere ili kako je to sam pojasnio kao svoje „poimanje vjere i načina života“.
Središte ovako koncipiranog ciklusa je u osobi Krista oko koje je i „ispleten“ ovaj morfološki „vez“ koji tematizira u 18 „postaja“ Mataušićeva poimanja vjere kao „putokaze i svjetionike“ kako će ih sam nazvati: “Svjedočanstvo“, „Zajedništvo“,“Ljubav“,“Vjera“,“Stvaranje,“Znak“…..i dr.
Krist je središnja, a i najveća forma naslovljena „Raspet i uskrsnuo“ kojom kipar naglašava njegovo značenje vidljivim znakom svojeg poimanja vjere.

U Njemu je, naime, i ishodište vjere koja je upravo i po Njemu i stvarnost ili istina kršćanske vjere. Dvije temeljne teološke činjenice kipar povezuje u jednoj formi koja objedinjuje cjelovitost kršćanske vjere:Raspetog i Uskrslog Krista – Čovjeka i Boga, dakle, onog koji svoj život daje za druge, i onog koji pobjeđuje smrt svojim Uskrsnućem,dakle,živoga Krista koji je i sam Život.
Bijela okomita pravokutna površina „izrezana“ po svojem središtu „crta“ Tijelo Kristovo raspeto na križu kiparskim
oblikovanjem motiva. U toj „šupljini„ odnosno u „dubini“ plohe Kristovo Tijelo oblikovano je „brisanjem“ njegove fizičke stvarnosti poentiranjem simboličkim konotacijama bijelom površinom te napose, svjetlom, kao gradbenim elementom forme.

„Prazan“ prostor „užljebljuje“ Kristovo Tijelo naglašavajući bjelinama ploha njegovu nematerijalnost, odnosno, transcendira je u njegovu božansku prirodu. Tu je kršćansku istinu kipar izrazio minimalističkim sredstvima reducirajući narativne „slojeve“ predloška simboličkim vrijednostima produbljujući i svoj izraz novim likovnim vrijednostima.“Ja sam svjetlo svijeta“, kazat će Krist za sebe, ali to je i svjetlo koje iz Njega izvire i povezuje ovaj Mataušićev ciklus u čvrstoj morfološkoj strukturi u jednu teološku i likovnu cjelinu. Povezuje kiparevu djelo i njegovu vjeru Kristovim svjetlom koje obasjava njegov životni i stvaralački put.
Milan Bešlić

:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
FERDINAND KULMER: EMOCIONALNA RATIŠTA  
OD 24.01.2013. DO 23.02.2013.

FERDINAND KULMER: EMOCIONALNA RATIŠTA

U četvrtak 24. 1. 2013. u 19 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba Emocionalna ratišta, velikog hrvatskog apstraktnog slikara Ferdinanda Kulmera.


Bit će to prvo predstavljanje Kulmerova slikarskog opusa, nakon punih 15 godina, kada je u atriju muzeja Mimara, povodom prve godišnjice smrti Ferdinanda Kulmera (1922.  – 1998.), održana izložba njegovih radova iz zbirke Tomislava Hruškovca.


Radovi koji će biti predstavljeni u Galeriji Forum nisu odabrani iz perspektive povjesničara umjetnosti. Odabir se ne odnosi niti na jedan određeni umjetnički period, na opseg umjetnikove vještine, kao niti na bilo koju fazu.


Odabir radova temelji se prvenstveno na načinu kojim prenose emociju. Bit ove izložbe nisu umjetnički radovi kao takvi. Bit je razmjena emocija – osjećaja koje umjetnik nastoji prenijeti kroz svoju umjetnost i osjećaja koji se zauzvrat  bude u promatraču. Kroz čvrst i izražajan potez kistom, kao i kroz često iznimno sjajan kolorit, autorove slike jasno pokazuju duboku strast, dok dominatni gabariti slikarskog platna kao da pridodaju važnost njegovoj glasnoj poruci.


Izložba se prvenstveno bavi emocijom, te složenim, često i „burnim“ odnosom oca i kćeri, Barbare i Ferdinanda Kulmera. Riječima Barbare Kulmer „Možda će se nekima činiti iznenađujuće, no za mene je taj unutarnji rat koji je bjesnio cijeloga života i više nego očit u njegovom radu. Čini mi se da je upravo kroz svoje slikarstvo istinski iskazao duboko iskrenu emociju.“


Na izložbi će biti predstavljeno 8 slika većih dimenzija, nastalih u periodu između 1960-ih i 1980-ih,  te po jedna foto i video instalacija. Autorica koncepta izložbe je Barbara Kulmer, u suradnji s Kulturno informativnim centrom (KIC).


Radno vrijeme: Pon – pet: 10 – 13 sati; 17 – 20 sati
Sub: 10 – 14 sati

:: opširnije
OTVARANJE IZLOŽBE ANNE SPALTER / MODERN LANDSCAPES / MODERNI KRAJOLICI  
OD 12.12.2012. DO 13.01.2013.

OTVARANJE IZLOŽBE ANNE SPALTER / MODERN LANDSCAPES / MODERNI KRAJOLICI

U srijedu, 12. prosinca u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16, otvara se izložba Moderni krajolici / Modern landscapes američke multimedijalne umjetnice Anne Spalter.

Anne Spalter u Galeriji Forum izlaže 20 video slika nastalih 2011. i 2012. godine

Riječ je o video radovima nastalim na osnovu klasičnim crtežom izvedenih studija suvremenog urbanog i ljudskom rukom modificiranog okoliša na lokacijama širom svijeta, od Japana, preko Dubaija do Las Vegasa. U svom konačnom obliku, izabrani motiv snimljen kamerom u svakodnevnom okruženju, uz pomoć softvera kojeg je razvila sama autorica, pretvara se u apstrakciji blizak dinamični kaleidoskop hipnotičkog vizualnog efekta. Sama autorica ove radove smatra video slikama, te ih promatra kao nastavak američke tradicije slikarstva apstraktnog ekspresionizma i akcije. Time se autorica uklapa i u estetski kod kojeg je u svojoj bogatoj povijesti promovirala Galerija Forum.

Anne Morgan Spalter (1965.) je umjetnica i autorica čija karijera odražava njezin dugogodišnji cilj povezivanja umjetnosti i tehnologije. Njezini radovi dio su vodećih suvremenih zbirki u SAD-u, Europi i na Bliskom istoku, kao i u muzejima poput Albright-Knox (Buffalo, NY), Rhode Island School of Design (RISD) Museum (Providence, RI), te Victoria & Albert Museum (London, Velika Britanija). Anne Spalter je osnovala i predavala na prvim kolegijima digitalnih medija u lijepim umjetnostima na RISD i sveučilištu Brown. Njezina knjiga Računalo u vizualnim umjetnostima, postala je standardni referentni tekst. Njena samostalna njujorška izložba video radova s geometrijskim uzorkom, pohvalno je ocijenjena u izdanjima Modern Painters, ArtSlant, PostMediumCritique, ArtDaily, the Sundance Channel i drugim. http://annespalter.com/

:: opširnije
PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA ČASOPISA "AUTSAJDERSKI FRAGMENTI" TE IZLOŽBA LIKOVNO-PJESNIČKE MAPE "SADRŽAJ VJETRA" EDE MURTIĆA I VLADE GOTOVCA IZ 1971. GODINE  
OD 07.12.2012. DO 08.12.2012.

PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA ČASOPISA "AUTSAJDERSKI FRAGMENTI" TE IZLOŽBA LIKOVNO-PJESNIČKE MAPE "SADRŽAJ VJETRA" EDE MURTIĆA I VLADE GOTOVCA IZ 1971. GODINE

Povodom 12. godišnjice smrti Vlade Gotovca, u Galeriji Forum u subotu 7.12. u 12 sati bit će predstavljen novi, 14. broj časopisa "Autsajderski fragmenti" u izdanju Instituta Vlado Gotovac. Časopis će predstaviti Grozdana Cvitan i Boris Beck (urednik)


Također, povodom obljetnice smrti istaknutog člana Galerije Forum, bit će postavljena izložba likovno-pjesničke mape "Sadržaj vjetra" Ede Murtića i Vlade Gotovca iz 1971. godine. Izložba će biti otvorena od 6. do 8.12. 2012.

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio