KIC
20.09.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 17.03.2011. DO 09.04.2010.

ZLATKO BOUREK: ČIKLOVI I DEREGLIJE NA DRAVI

U četvrtak, 17. ožujka 2011. u 20 h u Galeriji Forum otvara se izložba slika Zlatka Boureka «Čiklovi i dereglije na Dravi».
Zlatko Bourek, akademski kipar, režiser, autor crtanih i igranih filmova, jedan od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih umjetnika, izložit će 30 svojih radova nastalih u razdoblju od 1961. do 2009. godine.
Zlatko Bourek plijenio je pozornost kako svojim temama tako i osebujnom interpretacijom kojom se i izdvojio kao autor s prepoznatljivim značajkama. Upravo te njegove vrijednosti sažima i ovaj novi ciklus pod nazivom ČIKLOVI I DEREGLIJE NA DRAVI u kojem problematizira formu starih riječnih čamaca s njihovim nedvojbenim simboličkim, i, nadasve likovnim vrijednostima otkrivajući uvijek nove prostore svojemu stvaralaštvu.

SARDONIČKO I GROTESKNO U BOUREKOVOM LIKOVNOM JEZIKU

Gotovo bismo mogli reći da se iznimna plodnost i raznovrsnost Bourekova djela pokazuje kao činjenica koja snagom fenomena emanira jedinstvenom likovnom vitalnošću u suvremenoj hrvatskoj (i ne samo hrvatskoj!) umjetnosti.

Dakako, da nam valja odmah reći da ovdje neće biti govora samo o tom aspektu Bourekova stvaralaštva ,tj. o njegovoj bogatoj materijalizaciji u brojnim likovnim, a i drugim medijima, jer mu to nije i jedina odrednica, a nije ni glavno obilježje. Najviše zato jer se ta njegova značajka otkriva kao velika i još neistražena tema i stoga i nedovoljno poznata pa ju ovom prigodom tek naznačujemo kako bismo podsjetili da je riječ o golemom opusu koji se rastvara u brojnim i raznovrsnim inačicama kao Bourekovo veliko i neobrađeno polje, i da se pokazuje takvim poljem i to unatoč činjenici što je dobro znano, visoko vrednovano i općeprihvaćeno. Naime, zato nju tek i naznačujemo jer svaki govor o golemom opusu zahtijeva, ako možemo tako reći, faktografsku „obradu“ njegovog činjeničnog stanja kojom bi napravili bar jedan kvantitativni pregled djela kao snimku „stanja“ u minulom vremenu, te tako i izgradili prvu temeljnu pretpostavku za njegovu teorijsku i kritičku interpretaciju.
Upravo ga ova plodnost djela i pozicionira kao jednog od najsvestranijih suvremenih hrvatskih umjetnika koji nije prestao privlačiti pozornost kritike i hrvatske kulturne javnosti svojim inventivnim mutacijama u različitim medijima. Dostatno je tek podsjetiti da je Zlatko Bourek ostvario u svojem bogatom i raznovrsnom opusu kojega sada spominjemo iznimne rezultate ne samo kao slikar, kipar, grafičar, crtač, scenograf, kostimograf….dakle kao svestrani likovni umjetnik, već i kao radoznali stvaralac i u drugim medijima. Jer, naime, ništa manje nije značajan njegov rad u kazalištu bilo da je potpisao predstavu kao redatelj ili scenograf i kostimograf, ili kao autor lutkarskih predstava s kojima postiže izvanredan uspjeh u hrvatskim (i europskim!) kazalištima i kazališnim festivalima jednako kao i na onim međunarodnim, pa je stoga više puta naglašavan i njegov golemi prilog u obnovi lutkarskog scenskog izraza u hrvatskim kazalištima.

Ta svestranost izražavanja u različitim medijima ,te, napose, i stvaralačka radoznalost oblikovali su specifičan duhovni prostor kojega u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti možemo pokriti pojmom – bourekovski. Upravo u tom njegovom specifičnom duhovnom prostoru iščitavamo i višeslojne konotacije i njegovog likovnog izraza u mediju slike,u kojemu je također ostvario prepoznatljive vrijednosti s nedvojbenim autorskim obilježjima bourekovske izražajnosti prožete sarkastičnim i sardoničkim, bujnošću narativnih elemenata s erotskim nabojima, nadrealističkom poetikom i likovnom sugestivnošću.

Te se značajke iščitavaju i ovom ciklusu slika naslovljenom „Čiklovi i dereglije na Dravi“ u kojemu se otkrivaju u brojnim inačicama i kao velika Bourekova tema jer su neke slike datirane još i u rane 60-te godine minuloga stoljeća, kao i ove potpisane 2008.godine.Dakle,u velikom rasponu od pola stoljeća slikar problematizira tu svoju veliku temu života ljudi na rijeci Dravi i prizore njihove svakodnevnice „pokriva“ fantastičnim, pričinom i tlapnjom, ispunjavajući prostore običnog iracionalnim i metafizičkim, često naglašavajući njihovu humornu komponentu i nazivom djela…“Mico ja bi te diro“ (2001.),“Šareni kum“ (2008.) i tome slično.

„Ispisujući“ likovnim jezikom tu kroniku života na rijeci Dravi s autobiografskim reminiscencijama slikar je neposrednost doživljaja sačuvao u čistoći likovnih elementa s kojima i oblikovao fantastične prizore od stvarnih motiva.
Svoj specifični likovni rukopis gradio je i na velikom iskustvu njemačkog ekspresionističkog slikarstva kao i na poetici nadrealističkog i metafizičkog gdjekad tangirajući poetiku velikih prethodnika; Otta Dixa, Maxa Beckmanna, Bena Schrama, Krste Hegedušića, da spomenemo tek neke među bliskim.
Dakako, da je zanimljivo konstatirati da ni brojnost narativnih sastavnica nije „zatvorila“ prostor slike literarnim sadržajima. Naprotiv, već ga je elementarnom snagom likovne izražajnosti otvorila silovitim prodorima imaginaciji koja i stvara Bourekov fantastičan svijet.

Milan Bešlić



Životopis:

Zlatko Bourek rođen je 4.rujna 1929. godine u Požegi.
Akademski kipar, režiser, autor crtanih i igranih filmova.
Godine 1955. diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (prof. Kosta Angeli Radovani. U suradnji s grupom SIO (Studio za industrijsko oblikovanje)izrađuje interijersku skulpturu koja je 1957. izložena na trijenalu u Milanu.
Grafičke radove prvi puta izlaže 1959.godine, prve slike počinje izlagati 1963.godine koje već tada imaju glavne značajke njegova likovnog stvaralaštva:groteskni humor s nadrealističkim elementima povezanim s folklornim sastavnicama.
Samostalno je izlagao u Duisburgu 1969. godine (Galerija Nos), u New Yorku 1969./70.(Museum of Modern Art, Film Department), Dubrovniku 1982. (Galerija Sebastijan) i Varaždinu (Galerija Zlatni ajngel).
Od 1955. sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu među kojima izdvajamo:
Zagreb – Zagrebački trijenale (1955.i 1959.),Vizualne komunikacije(1962.).Zatim izložba jugoslavenske grafike(1960.1962.1964.),izložba jugoslavenskog crteža(1968.1973.1975.1981.), Nadrealizam i hrvatska likovna umjetnost (1972.), Erotika u hrvatskom slikarstvu,crtežu i grafici (1977.)i Salon u Rijeci (1956. i 1961.)
Sudjelovao je na Međunarodnom bijenalu grafike u Ljubljani(1959.i 1961.),Izložbi jugoslavenske grafike, slikarstva i primijenjene umjetnosti u Veneciji(1959.),Budimpešti(1960.), Tokiju(1960.), Wiesbadenu(1961.), Kubi(1961.),Rimu(1962.)Ateni i Solunu(1963.),Caracasu(1965.)i St.Poeltenu(1970.)

Samostalnu izložbu Bourek je imao u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (2002./2003.)-Zlatko Bourek i čiklovi na Dravi/slike i skulpture 1960.-2002.
Godine 2009.u Osijeku u Galeriji likovnih umjetnosti priredio je retrospektivnu izložbu:Zlatko Bourek:Od slavonske ravni do europskih scena.

Crtanim filmom počeo se baviti kao crtač podloga i tu postigao svoj prvi uspjeh filmom Cowboy Jimmy(1957.), Happy End(1958.), Inspektor se vraća kući, Kod fotografa(1959.), Od 1960. godine radi crtane filmove po vlastitim scenarijima među kojima izdvajamo:Kovačev šegrt, I videl sem daljine meglene i kalne, Bećarac, Kapetan Arbanas Marko, Mačka, Školovanje, Ručak…
Kao režiser i scenarist snimio je tri igrana filma: Cirkus Rex, Crvenkapica, Ventrilokvist.
Od 1971. često surađuje kao scenograf i kostimograf u uglednim kazalištima u Njemačkoj, a od 1988. stalni je član kazališta
„Hans Wurst Nachfahren“ u Berlinu.
Na Dubrovačkim ljetnim igrama 1977. godine režira lutkarsku farsu „Orlando maleroso“ autora Saliha Isaaca. Ovom predstavom Bourek je započeo obnovu lutkarskog scenskog izraza u nas.
Od iznimno bogatog Bourekog stvaralaštva u kazalištu još ćemo ovom prigodom u našem recentnom izboru izdvojiti njegovu suradnju na 51.splitskom ljetu 2005. kada je autorski potpisao režiju,kostimografiju i scenografiju za predstavu „Kralja Ubua“ A. Jarrya i dakako, 2010.godinu u kojoj je obilježio svoj 80.rođendan.

u Zagrebačkom kazalištu lutaka premijerom lutkarske predstave za odrasle „Jedini neuspjeh Adolfa H.“ autora G.Taboria za koju je radio scenarij,režiju i nacrt za lutke.
Godine 2010. postaje redoviti član HAZU.
Živi i radi u Zagrebu.

:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
PRIČE O JUNACIMA / Dizajn iz Flandrije  
OD 23.05.2014. DO 21.06.2014.

PRIČE O JUNACIMA / Dizajn iz Flandrije

Izložba se otvara u utorak 27. svibnja 2014., u 18 sati


Održava u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom i dio je programa Festivala dizajna Dan D: Dizajn na rubu. Ostaje otvorena do 21. lipnja 2014.


Izložba flamanskog suvremenog dizajna pod naslovom  Priče o junacima omogućuje nam uvid u zanimljivu produkciju upotrebnih predmeta koje karakterizira suvremena vizija, ali i nostalgične reminiscencije na prošla vremena, uz tehnološka rješenja koja uvažavaju i manufakturni pristup.

:: opširnije
KSENIJA TURČIĆ / KUĆA  
OD 09.05.2014. DO 21.05.2014.

KSENIJA TURČIĆ / KUĆA

videoinstalacija


Otvorenje u petak,  09. 05. 2014.  u 20h


Rad/izložba Kuća zagrebačke umjetnice Ksenije Turčić specifična je rekonstrukcija stvarnog tragičnog događaja iz njezina susjedstva. U obiteljskoj kući s više stanara, novi, nedavno pristigli, ubrzo su, potisnuvši starosjedioce, zadominirali prostorom, što je rezultiralo sukobom dviju žena, odnosno samoubojstvom jedne od njih. Taj slučaj iz 'novog' grada nije neka iznimka u mreži poremećenih odnosa egzistencijalno ugroženih ljudi domaćeg podneblja. Ljudi koji dijele jednako teške sudbine prisiljeni su, čini se, na borbu za prostor i preživljavanje, pri čemu netrpeljivost i agresija potiskuju osjećaj solidarnosti i empatije.


Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja 2014.

:: opširnije
PREDRAG TODOROVIĆ / ALADINOV DUH  
OD 15.03.2014. DO 12.04.2014.

PREDRAG TODOROVIĆ / ALADINOV DUH

 


Otvorenje u subotu, 15. 3. 2014. u 12 sati

Izložba Predraga Todorovića (1966), riječko-zagrebačkog umjetnika srednje generacije, skulpturalni je ambijent koji se realizira u odnosu na specifični prostor Galerije Forum. 

U duhu svog 'mantričkog', kontemplativnog rada u ekstenziji slikarskog medija, u kojem realizira zasićenu površinu beskrajnim mnoštvom sitnih poteza, Todorović je i u trodimenzionalnom, skulpturalnom ekskursu pronašao analogan izraz. Dok u radovima na ravnoj površini pocinčanog lima (u nekoliko primjera također prisutnih na izložbi) svjetlost u brazdama ugrebanog crteža stvara dinamičnu, nepredvidljivo varijabilnu iluziju trodimenzionalnosti, u akumulacijama sljepljenjih ready-made plastičnih slamki kao ekvivalentu poteza crtaćim sredstvom, autor realizira doslovno prostorni crtež, odnosno skulpturalnu liniju koja lebdi i bogato meandrira u galerijskom ambijentu. 

Svojom strukturom ta se vijugava levitirajuća masa doima, primjerice, poput stilizacije jata riba koje promiču zrakom, no - slijedom sugestije autorovog naslova, Aladinov duh - ova difuzna galerijska instalacija uključuje i ideju zarobljenog energetskog fluida, supstance koja tek iščekuje svoju kreativnu akciju realizacije čina-želje. Unutrašnjost galerije postaje tako metafora boce s duhom, oklopa bića koji blokira oplodnju zarobljene duhovnosti.

No ako zanemarimo spomenuti metaforički potencijal, u izložbenom smislu Todorovićev nastup jedan je od onih koji naglašavaju prostornu činjenicu izlagačkog mjesta, nadilazeći tako tradicionalni odnos prema galeriji kao kontejneru za izloške koji su izvan relacije s neposrednim kontekstom. U tom smislu, izložba ovog umjetnika jedna je u nizu kreativnih inačica kojima uz ostalo želimo naglasiti i osvjestiti sam prostor Galerije sa svim njegovim posebnostima. 

Predrag Todorović rođen je 1966. godine u Drvaru (BiH).

Diplomirao je Likovne umjetnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1990. godine.

Do sada je izlagao na 36 samostalnih izložbi te na brojnim skupnim, žiriranim i selektiranim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Njegovi su radovi predstavljali suvremenu hrvatsku likovnu scenu u različitim kustoskim selekcijama u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Finskoj, Egiptu, Mađarskoj i Makedoniji.

Todorovićevi radovi nalaze se u brojnim privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu te u fundusu MMSU-a u Rijeci i u grafičkim zbirkama MSU-a Zagreb i NSK-a u Zagrebu.

Dobitnik je više nagrada i priznanja.

Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Živi i radi u Zagrebu.

Otvorenje u subotu, 15. 3. 2014. u 12 sati


Izložba Predraga Todorovića (1966), riječko-zagrebačkog umjetnika srednje generacije, skulpturalni je ambijent koji se realizira u odnosu na specifični prostor Galerije Forum. 


 


 

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio