KIC
14.11.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 09.06.2011. DO 05.07.2011.

IGOR RONČEVIĆ

U četvrtak, 9. lipnja 2011. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba slika Igora Rončevića.
Igor Rončević, slikar srednje generacije svojim je stvaralaštvom proširio obzor suvremenog hrvatskog slikarstva i time učvrstio svoju poziciju osebujnog i iznimno kultiviranog slikara. Već je početkom 80 - tih godina bila prepoznatljiva ta njegova autorska specifičnost koju je kritika prepoznala i apostrofirala kao novu likovnu vrijednost u suvremenom likovnom multimedijalnom kontekstu.

Slikar izrazito kolorističkog ishodišta, Igor Rončević stvarao je svoj likovni izraz upravo na tim premisama produbljujući ga kroz intrigantne tematske cjeline uvijek novim likovnim vrijednostima.
Te se značajke prepoznaju i u ovom novom ciklusu slika nastalom u prošloj 2010. godini u kojemu je naročito izraženo autorovo specifično istraživanje boje kojim je i stvorio ovu koloristički inventivnu tematsku cjelinu.

Reprodukcije:

«
slika 1
slika 2
slika 3
slika 4
»

RONČEVIĆ – SLIKAR SUBLIMNOG IZRAZA

Da je Igor Rončević svoje slikarstvo stvarao na premisama moderne kolorističke tradicije, kao i onima na kojima su izgrađene postmodernističke vrijednosti dobro su znane činjenice što i ovom prigodom trebamo reći jer su involvirane u njegovom djelu kao temeljne sastavnice. Međutim, podsjećamo na njih i zato jer se “izlistavaju“ u svakom ciklusu, pa i u ovom zadnjem naslovljenom „Dulčićevi fragmenti“. U ovoj seriji slika stvaranih u prošloj 2010. i u ovoj 2011. godini ciklus je osnažen slikarskim iskustvom u produhovljenoj ljepoti pigmenta i još zornije potvrđuje taj specifično rončevićevski trag s paradigmatskim konotacijama u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

Nije ga stoga nimalo slučajno Antun Maračić, zacijelo jedan od najupućenijih, a i najdosljednijih tumača Rončevićeva slikarstva (uz Evelinu Turković i Ivicu Župana) nazvao – „slikarom – aristokratom“. Ovaj slikarev generacijski suputnik i kolegijalni supatnik po istim ( ili sličnim?!) mukama u traženju vlastitog stvaralačkog identiteta još iz zajedničkih studenskih dana, ovom ga je spretnom kovanicom „definirao“ u toj njegovoj izdvojenoj poziciji koja se u pojedinim fazama, a i u cjelovitom opusu pokazuje kao jedinstveno likovno iskustvo koje možemo sažeti u sintagmi - Rončevićev slučaj.
A što pod tim „slučajem“ možemo pročitati? I što nam on govori? Primjerice, da je upravo svojim „slučajem“ otkrivao vlastiti slikarski postupak kojim je istraživao zadivljujuću izdržljivost slike, unatoč tome što ju je, paradoksalno rečeno, “poništavao“ slikajući ili što je relativiziranjem samog slikarskog postupka, a napose motivskog predloška, produbljivao smisao i postupka i slike usustavljujući ih u njihovoj gotovo apsolutističkoj poziciji i kao svoje stajalište na kojemu je gradio čvrsto slikarsko uvjerenje da medij slike „funkcionira“ na svim komunikacijskim „kanalima“ u slikarski izgrađenoj, kultiviranoj i likovno vitalnoj interpretaciji.

Ili pak i to što je iznimnom dosljednošću sizifovski ustrajao u istraživanju medija slike u njezinim graničnim mogućnostima ne stvarajući, međutim, u njoj prostor apsurda, već jedan posve drugačiji prostor, novi i stvarniji jer je imaginativniji i prožet golemom ludičkom energijom, pa time i izazovniji i slobodniji, dakle, graditeljski i stvaralački prostor svojega slikarstva. A tim prodiranjem u njegovu strukturu nužno je usavršavao i svoje slikarsko umijeće u sofisticirani jezik čvrste likovne sintakse. Taj jezik pretpostavlja umijeće kojim „ispisuje“ u prepoznatljivom rukopisu kreativno načelo svojega stvaralaštva koje ga je i uzvisilo u superiornog znalca likovnog postupka i time dalo legitimitet onoj Maračićevoj tvrdnji o aristokratskom slikaru.
A tamo se uputio i slikarev duhovni „zamah“,dakle, prema „nespojivoj“ asimilaciji različitih i brojnih likovnih elemenata, i u amalgamiranju heterogenih stilskih obilježja, materijala i postupaka sintetizirajući ih vještim potezima kista u lucidnu poantu svojega djela, u njegovu likovnu i semantičku stvarnost.

Tim je slikarskim postupkom, da ne kažemo u toj „nemogućoj misiji“ i stvarao intrigantne cikluse koje je kritika prepoznala već na njegovim prvim samostalnim izložbama i apostrofirala kao gradbenu komponentu Rončevićevog likovnog izraza jer se u njemu i iščitavala već spominjana postmodernistička „doktrina“ kroz tu specifičnu, a već i tada ( 80-tih godina!) visoko vrednovanu slikarevu praksu. Naime, Rončević je prepoznat kao osebujan postmodernistički autor koji je znalački i inventivno baštinio njezino naslijeđe kao svoju kreativnu popudbinu i kao takav je akceptiran, ne samo na hrvatskoj likovnoj sceni, već i u relevantnim kataloškim pregledima i knjigama suvremene europske i američke umjetnosti na čijim stranicama, osim njegovog, čitamo i imena njezinih najistaknutijih protagonista: Kiefera, Richtera, Imendorfa, Baselitza, Polke, Dokupila…i drugih.
U istraživanju slikarskog postupka Rončević je i iskušavao njegove izražajne mogućnosti koristeći se raznim i brojnim materijalima i sredstvima, klasičnim uljenim i pastelnim bojama i suvremenim akrilom, apliciranjem organskih i umjetnih materijala….i dr. Naime, tim je smionim kombinacijama radikalno problematizirao njegovu funkciju u proizvodnji slike, odnosno, i u stvaranju novog i drugačijeg percipiranja medija slike u suvremenom likovnom kontekstu čime je znatno doprinio upravo njegov „slučaj“ kao prilog tezi da je taj medij aktualan, pa i atraktivan. U tom nastojanju fasciniralo je stvaralačko bujanje likovnih inačica u maštovitim oblicima koji relativiziraju svoje ishodište od simboličkog, asocijativnog, narativnog naglašavajući u svakom ciklusu njegovu likovnu komponentu. Upravo tim specifično rončevićevskim postupkom kao slikarskom „taktikom“ znalački je i superiorno, duhovito i ironično, kultivirano i nonšalantno otkrivao i svoju iskonsku slikarsku prirodu kojoj je medij slike prostor stvaralačke slobode.
Stoga relativizacijom motivskog predloška nastoji likovne vrijednosti slike apostrofirati smionim kolorističkim varijacijama i ludičkim potezima kista stvarajući bizarna semantička „polja“ koja emaniraju oblicima iracionalne i tajanstvene provenijencije. No, kao što je već rečeno, svaki novi Rončevićev ciklus nije otkrivao samo tu specifičnost njegove imaginacije već i inventivnu interpretaciju znaka kontekstuiranog u višeslojnom prostoru slike u kojemu je upravo taj odnos znaka i prostora stvarao njezine nove likovne i semantičke vrijednosti.

Ili, kako to precizira Jose Ortega y Gasset:„Draž slikarstva je upravo u njegovoj vječnoj tajnovitosti koju bez prestanka pokušavamo odgonetnuti, tražeći skrivene razloge u svemu što vidimo, i zato nam mnoštvo značenja navire s platna…
Jednom riječju, slika nam neprestano šalje znakove.“
Zacijelo Rončevićev primjer u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti pokazuje i jedinstvenu ustrajnost u svojim načelima i njihovu dosljedno ostvarenje. Igor Rončević te je vrijednosti stvarao svojim specifičnim postupkom kojim je znalački izrazio svoja duhovna i intelektualna stremljenja tražeći u mediju slike uvijek novi smisao.

Milan Bešlić



1976. Hvar, Galerija Na Bankete
1977. Zagreb, Galerija Vladimir Nazor
1979. Zadar, Gradska loža.
1982. Le Touquet, Francuska, Palais de l'Europe
1983. Koper, Galerija Meduza
1984. Zagreb, Studio Galerije suvremene umjetnosti
1985. Dubrovnik, Galerija Sebastijan
1988, Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt
1990. Paris, Galerie d'Art Internationa
1994. Zagreb, Galerija Karas
1992. Zagreb, Galerija Forum
1995. Zagreb, Galerija Zvonimir
1996. Poreč, Galerija Narodnog sveučilišta
1997. Zagreb, Galerija Arterija
1997. Rijeka. Galerija Filodramatika
2000. Rijeka, O.K. Palach
2001. Split, Galerija Geto
2003. Dubrovnik, Umjetnička galerija
2003. Šibenik, Galerija Sv. Krševana
2004. Umag, Galerija Marino Cetina
2005. Brugge, Belgija, Galerija Libertas
2006. Zagreb, Galerija Zona
2007. Osijek, Galerija Kazamat
2010. Erolzheim, Njemačka, De Coene Gallery
2011. Split, Moderna galerija

1981. Kopar, Osemdeseta leta, primeri iz sodobnega hrvaškega slikarstva
1982. Beograd, Sarajevo, Novi obrat slikarstvo
1982. Sombor, Trenutak jugoslavenskog slikarstva
1982. Kopar, Zagreb, Beograd, Maribor, Evropski i američki novi crtež
1983. Ljubljana, Jugoslavanske nove podobe
1983. Mainz, Junge Maler aus Zagreb
1984. New York, 3th Biennal of Yugoslav Painting
1984. Subotica, Crteži predstavnika Nove slike
1985. Ferrara, Pittura fresca. Immagini della nuova pittura jugoslava
1986. Zagreb. U susret muzeju suvremene umjetnosti
1987. Sarajevo, Ljubljana, Pet hrvaških likovnih umetnikov
1987. Sarajevo, Jugoslavenska dokumenta 87
1987. Zagreb, Slika prirode i nova priroda slike
1990. Zadar, Inovacije u slikarstvu osamdesetih
1990. Skoplje, Sarajevo, Hrvatska umjetnost u osamdesetim godinama
1993. Zagreb, Nova hrvatska umjetnost
1993. Zagreb, Vukovarski muzej u progonstvu
1994. Dubrovnik, Baštine budućnosti
1995, Satirana, Italija, Aspetti dell’arte Croata contemporanea
1996, Dubrovnik, Otok
1997. Zagreb, 6. Trijenale hrvatskog kiparstva
1997. Zagreb, Autoportret
1998. Luxembourg, Grands et Jaunes d’Ajourdhui
1998. Kairo, Egipat, 7th international Biennale of Cairo
1999. Poreč, XXXIX Porečki anale
1999. Sarajevo, Pjesma stvorenja
2001. Zagreb, Zbirka suvremene umjetnosti Filip trade
2002. Zagreb, Monokromi
2003. Ljubljana, Hrvatsko slikarstvo onda i sad
2004. Varaždin, Apsolutno barok
2005. Zagreb, Kraj stoljeća, kraj slikarstva
2006. Vukovar, 2. vukovarski salon
2007. Zagreb, Slikarstvo danas: resumé
2007. New Delhy, Contemporary Croatian Art
2010. Pula, Tu smo 2, Muzej suvremene umjetnosti Istre
2011. Split, Galerija umjetnina

Životopis:

Igor Rončević rođen je 1951. u Zadru.
Gimnaziju završava u Zadru.
1971 g. Upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje 1976 diplomira u klasi prof. Šime Perića.
Od 1979 do 1981 g. suradnik je Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera.
Stipendiju francuske vlade koristi u Parizu 1981/ 82. na Académie des
Beaux-Arts.
U više navrata odlazi na studijska putovanja, te posjećuje Italiju, Njemačku i USA.
Po završenu školovanju postaje član Zajednice umjetnika Hrvatske.
Pedagoškom djelatnošću bavi se od 1996 g.
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je redovni profesor na slikarskom odsjeku i Poslijediplomskom doktorskom studiju likovne umjetnosti.
Samostalno izlaže od 1976 g.
Sudjelovao je na pedesetak samostalnih izložbi i stotinjak skupnih.
2006. u izdanju “Mete” tiskana je monografija Igor Rončević.

Nagrade

1981. Zagreb, Nagrada 7 sekretara SKOJ-a za slikarstvo
1981. Zagreb, Nagrada 13. salona mladih u Zagrebu
2001. Zagreb,Godišnja nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika
2005. Odlikovan je ordenom Marka Marulića za doprinos u kulturi
2004. Zagreb,Republička nagrada za slikarstvo Vladimir Nazor


adresa: Pokornoga 6. 10 000 Zagreb
mobilni: o91 793 1951
e- mail: roncevic.i@gmail.com
www//roncevic-igor.com

:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
HARI IVANČIĆ  
OD 08.04.2010. DO 30.04.2010.

HARI IVANČIĆ

U četvrtak, 8. travnja 2010. u 20 sati, u Galeriji Forum otvorit će se izložba slika Harija Ivančića.
Hari Ivančić slikar je mlađe generacije koji je profilirao svoju poetiku na iskustvu apstraktnog ekspresionizma. Istarski krajolik njegovo je trajno nadahnuće u kojemu nalazi duboke poticaje za svoje stvaralaštvo, to je krajolik s prepoznatljivim topološkim značajkama uokvirenim u buzetskoj specifičnosti, a ne terra incognita, beskrajan i tajanstven prostor, daleka i nepoznata zemlja.
Za tu njegovu duboku vezanost uz posve određen krajolik, Tonko Maroević kaže da je Hari Ivančić „…ipak uspio  progovoriti na uvjerljiv i autentičan način o slojevitoj vizualnoj istini istarskog pejzaža. Odlučio se za kreativno svjedočenje ambijenta u kojemu je rođen i u kojemu živi i djeluje. Bakrena, smeđa, crvena istarska zemlja najčešći je motiv u njegovom slikarstvu u kojemu ovaj mladi umjetnik ostvaruje zapažene rezultate stvarajući djelo prepoznatljivom gestom velike likovne ekspresivnosti.

:: opširnije
ANTUN BORIS ŠVALJEK  
OD 10.03.2010. DO 31.03.2010.

ANTUN BORIS ŠVALJEK

U srijedu, 10. 3. 2010. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba slika i skulptura A. B. Švaljeka.


Slikar srednje generacije Antun Boris Švaljek danas je nedvojbeno jedan od najznačajnijih umjetnika na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. Svoj osebujni likovni jezik formirao je već početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća na tradiciji velikih hrvatskih klasika, te napose, na onoj njezinoj liniji koju su povukli Krsto Hegedušić i Nives Kavurić-Kurtović čiji se plodonosni tragovi prepoznaju upravo u Švaljekovom stvaralaštvu. No, da je njegovo slikarsko djelo imalo već na samom startu odličnu recepciju kod kritike, a i šire likovne publike dobro je znana činjenica. Međutim, manje je poznato da je on i vrlo zanimljiv kipar što će upravo na ovoj izložbi u Galeriji Forum biti iznenađenje čak i dobrim poznavateljima njegova  stvaralaštva. Naime, autor će osim novih slika izložiti i nove skulpture. 
Izložba ostaje otvorena do 31. ožujka ove godine.

:: opširnije
KARINA SLADOVIĆ  
OD 03.02.2010. DO 25.02.2010.

KARINA SLADOVIĆ

U srijedu, 3. veljače 2010. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba crteža akademske slikarice Karine Sladović.
Karina Sladović diplomirala je na ALU u Zagrebu, u klasi prof. Dubravke Babić. Uža  specijalnost joj je duboki tisak te grafičke tehnike  bakropis, suha igla, akvatinta i minuciozan crtež, a bavi se i keramikom, performanceom te ilustracijom knjiga i časopisa.
Golemom i jedinstvenom imaginacijom, Karina Sladović stvarala je prostor svojim fantastičnim svjetovima u inventivnim varijacijama bujne likovnosti  koji se „izlistavaju“ i u novoj seriji radova nastalih 2009. godine. U umjetnosti ove autorice fantastično ne dokida tradicijsko u svojem ostvarenju, već ga pretpostavlja, tj. bez njega je neizvedivo jer je samo u njemu fantastično i stvarno.
Svi radovi koji će se moći vidjeti na izložbi u Galeriji Forum rađeni su kombiniranom tehnikom ( akvarel, tuš, kolaž, akvarelni papir, ručno rađeni papir, kaširanje).
Izložba ostaje otvorena do 25. veljače 2010. godine

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio