KIC
10.08.2020. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 02.04.2009. DO 25.04.2009.

Otvorenje izložbe skulptura: KRUNO VRGOČ

Skulptor je za ovu izložbu napravio i skulpturu po mjerama prostora Galerije Forum koja formom i materijalima, temom i oblikovnom koncepcijom sažima dosadašnje kiparevo iskustvo.

Reprodukcije:

«
slika 1
»

Krajobraz je jedna od vječnih tema likovnih umjetnosti, naročito slikarstva. Dok je ponekim velikanima, poput Ede Murtića, krajolik bio tek dobrodošli vizualni izgovor ili izazov za rasplamsanu maštovitost koja se nije libila otići onkraj optičkog poticaja, drugima je – najeklatantniji je primjer Oton Gliha – bio razlogom opsesivnog ponavljanja istog motiva koji se tijekom desetljeća razlistavao u prebogatu lepezu nikada jednakih rješenja. Apstraktne rezultate slikarskih bavljenja pejzažom zovemo lirskom ili asocijativnom apstrakcijom, mada postoje i racionalne, geometrijski reducirane elaboracije. Ali je krajobraz, zbog specifičnosti medija, rijetko bivao temom i zadaćom kipara. Trodimenzionalni objekt jednostavno nije (bio) pogodan za te vrste metaforičkih metamorfoza.
Jedan od tih rijetkih hrvatskih kipara koji se poduhvatio teške zadaće pretakanja pejzaža u tri dimenzije jest Kruno Vrgoč, riječki, a negdje od kraja tisućljeća i istarski kipar čije je "ulaženje u jezik" označio upravo krajolik Istre.
Ciklus Beskonačnosti koji se sastoji od dvije grupe radova, željeznih objekata kružnih, eliptičnih i spiralnih tijekova nastalih adiranjem malih pravokutnih elemenata, te hrastovih stupaca s kamenim i/ili keramičkim umetcima, nastaje od 2000. godine i razvija se do danas. U Beskonačnostima djelatna su dva načela - načelo zatvorene kružne adicije koje označava kretanje, kontinuitet, samooplodnju i spajanje suprotnih načela, a simbolički se može predstaviti uroborosom, kozmičkom zmijom koja hvata/grize vlastiti rep i načelo otvorene linearne adicije koje svoju povijesnu podlogu nalazi u Brancusijevom Beskonačnom stupu.
Dvije su mogućnosti čitanja ovih skulptura; možemo ih doživjeti kao objekte u prostoru i/ili kao površine bogatih tekstura i faktura isprepletenih u strukturalno jedinstvo, dakle kao svojevrsne površinske atrakcije, "slike" u drvetu ili željezu. Kružni tijekovi su pri tome metafora univerzalnog, općeg i kozmičkog, a stupci metafora posebnog, lokalnog, u našem slučaju istarskog pejzaža i graditeljske baštine poluotoka.
Za prvo zagrebačko samostalno predstavljanje izabrani su stupci koji "rahlim" postavom trebaju potvrditi svoju monolitnu samodostatnost. Uz već prije izvedene radove, u Zagrebu se po prvi puta pojavljuje i komad dvojnog imena, načinjen posebno za ovu izložbu – Beskonačni vinograd / Zemlja na ugaru. Riječ je o hrastovom stupcu izvedenom iz četiri dijela, visokom skoro pet metara koji s jedne strane nosi reljefna užljebljenja (Beskonačni vinograd), dok na suprotnoj tragove paljenja (Zemlja na ugaru).
Stilski bismo vrlo lako ove radove mogli uglaviti unutar pojmovnog opsega apstraktnog minimalizma geometrijskog ishodišta, ali nam se stilska determinacija ne čini toliko važnom za shvaćanje ovog stvaralačkog napora.
Poznavajući Vrgočev životni i umjetnički put nameće nam se sintagma "teritorija kao sudbine". Djelujući, naime, u Istri, prepoznavajući i umjetnički spoznavajući Istru, Vrgoč je najprije slikarski reagirao na oku-ugodni, pastoralni istarski krajobraz (slikarski ciklus Istrice). No, shvativši snagu, slojevitost, pregnantnost i (u konačnici) bit Istre kao povijesnog i suvremenog teritorija, Vrgoč se upustio u njegovo kiparsko sažimanje unutar osnovnih materijala koji su dio kako istarske, tako i šire, mediteranske tradicije – drvo, kamen i zemlja (keramika, pečena glina, terakota).
Skulpture predstavljenog ciklusa odišu svečanom jednostavnošću, monumentalnošću, promišljenim mirom i odmakom koji je prije rezultat kontemplativne koncentracije, negoli (prijašnje) kontrolirane vehemencije.
Tek po završetku ovog ciklusa moći ćemo govoriti o njegovoj domišljenosti, ali već sada trebamo ukazati na njegovu izvornost, izvrsnost, izvanrednost i sublimnost, dakle posebnost unutar suvremene hrvatske kiparske scene.

B. Valušek

Ciklusom „Beskonačnosti“ Vrgoč problematizira istarski krajolik u trodimenzionalnoj formi što je jedinstveno iskustvo na našoj suvremenoj likovnoj sceni. Forme koncipirane kao okomice amalgamiraju značajke krajolika, kao i specifičnu graditeljsku tradiciju s prepoznatljivom mediteranskom komponentom.

Za ovu izložbu napravio je i skulpturu po mjerama prostora Galerije Forum koja formom i materijalima, temom i oblikovnom koncepcijom sažima dosadašnje kiparevo iskustvo. Naime, „Beskonačni vinogradi/Zemlja na ugaru“ kako je nazvao ovu skulpturu, okomita je forma visoka gotovo pet metara i inventivno objedinjuje gotovo sve značajke Vrgočeva kiparstva. Impozantan hrastov stupac još snažnije poentira dostojanstvenost i monolitnost, što je i u ranijim, i manjim izvedenicama, također „definiralo“ formu okomice izrastanjem i penjanjem visinskom i nebeskom, kontemplativnom i duhovnom kao svojem temeljnom određenju.

Životopis:

Kruno Vrgoč rođen 12. 09. 1957. u Strizirepu kraj Sinja. U Rijeci završava osnovnu školu i gimnaziju. Nakon kratkotrajnog studija prava prelazi na Pedagoški fakultet u Rijeci gdje je 1989. godine, na Odjelu za likovnu umjetnost diplomirao kiparstvo kod prof. J. Diminića i Š. Violića.
Za vrijeme studija i nakon toga radi kao lučki radnik, drvosječa, ribar, kamenoklesar, barmen itd. Kratko vrijeme predaje likovni odgoj u riječkim osnovnim i srednjim školama. Kao voditelj i vlasnik kultne konobe Morski pas na plaži Žurkovo, u blizini Rijeke, organizira veći broj koncerata i umjetničkih akcija od kojih je najatraktivniji bio nastup estonske rock grupe Nezdhali.
Pretežno se bavi slikarstvom, a 1997. posvećuje se kiparstvu. U kontinuitetu, sam – od skice do realizacije - izvodi tri zahtjevna projekta javne plastike velikih dimenzija: Muzički vol u Buzetu (1997.), Zvjezdana vrata u Roču (1998.) i Leptir i cvijet u Rijeci (1999.). Godine 2007. u parku u Poreču postavlja Japanski portal.
U galeriju Kortil u Rijeci ulazi 1998. godine s tonom metalnih šipki, te dvanaest dana izvodi ambijentalni site-specific rad pod nazivom Proces, koji je na kraju razorio.
Likovna kritika posebno je apostrofirala kiparski ciklus pod radnim nazivom Beskonačnosti (2001.-2004.), koji je bio prikazan u Opatiji, Poreču, Puli, Grožnjanu, Novigradu, Piranu i Rijeci.
U selekciji Branka Franceschija predstavljao je Hrvatsku na izložbi Linear Structures – Drawing in Contemporary Croatian Art, u Rigi (Latvija), 2005.
Sudjelovao na nekoliko međunarodnih likovnih kolonija, kiparskih natječaja za javnu i spomeničku plastiku i žiriranih izložbi.
Osnivač je i voditelj Bravarija Art Remonta, multimedijskog prostora u Poreču, u kome se od osnivanja (2000.) održavaju izložbe, performancei, happeninzi, koncerti, kazališne predstave, glazbene radionice, festivali, dobrotvorne akcije itd. Između ostalih, u Bravarija Art Remontu nastupali su: Teensi, Dado Topić, Franci Blašković, Livio Morosin, Šajeta, Marko Brecelj, grupa N.O.M. iz St. Petersburga, grupa Silensio, ukrajinska skupina Ukr. Tele. Kom., te sastav Mamasweed iz Berlina.
U ljeto 2006. u Bravarija Art Remontu gostovali su profesori i studenti s Akademije umjetnosti i designa iz Stuttgarta, koji su unutar projekta Offside izveli veći broj instalacija, ambijenata, performancea i koncerata.
Prvi Festival svjetla / Light Festival, međunarodnog karaktera, organizirao je u Bravarija Art Remontu u ljeto 2008.
Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke i Zagreba, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Fotografije s otvorenja:

slika 1   slika 2   slika 3
Prethodne izložbe
ŠEBALJ I KRIŽ  
OD 18.04.2012. DO 05.05.2012.

ŠEBALJ I KRIŽ

Hommage: IVO ŠEBALJ 1912. - 2002.


U srijedu, 18. 4. 2012. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba gvaševa ŠEBALJ I KRIŽ.


Ciklusom gvaševa na temu križa, Ivo Šebalj ostavio je hrvatskoj likovnoj umjetnosti i svoj posljednji ciklus koji je nastao u 2001.godini, pred sam kraj slikareva života.


Šebalj je temu križa koncipirao za unutrašnjost prostora kapelice koju su Carla i Francesco von Habsburg nazvali "Hrvatska kapelica" povjerivši arhitektu Nenadu Fabijaniću da je projektira u parku njihovog imanja u Salzburgu: Casa Austria/Villa Swoboda. Međutim, zbog različitih okolnosti do realizacije projekta nije došlo, ali je ostao sačuvan ovaj intrigantni ciklus skica i crteža pod nazivom “Šebalj i križ" kojega prvi puta predstavljamo hrvatskoj kulturnoj javnosti u prigodi obilježavanja sto godina slikareva rođenja i deset godina smrti.

:: opširnije
HEATHER IRONS  
OD 20.03.2012. DO 10.04.2012.

HEATHER IRONS

U utorak, 20. ožujka 2012. u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se samostalna izložba Heather Irons.


Slikarica Heather Irons u svojem stvaralaštvu istražuje odnose tamnog i svijetlog, te njihovo prožimanje u prostoru limitiranom mjerama i definiranom oblikom. Tu temu problematizira i u ovom ciklusu slika nastalom u zadnjem desetljeću čiji recentni izbor prezentira prvi puta hrvatskoj kulturnoj javnosti. Svoju koncepciju slikarica gradi na estetici bliskoj minimal - artu, kako je, naime, filozof Richard Wollheim "naslovio" golemo stvaralačko područje "primarnih struktura" koje su otvorili umjetnici još u 60 - tim godinama XX stoljeća. Autorica također baštini i  iskustvo geometrijske apstrakcije čije se premise iščitavaju i  ovoj seriji slika u kojima su jasno vidljive i njezine prepoznatljive autorske značajke.


Heather Irons rođena je 1953 .godine u Zagrebu. Živi i radi u Berlinu.

:: opširnije
ANTON VRLIĆ: TERRA INCOGNITA  
OD 14.02.2012. DO 10.03.2012.

ANTON VRLIĆ: TERRA INCOGNITA

U utorak, 14. 2. 2012. u 20 h, u Galeriji Forum otvara se izložba slika Antona Vrlića “Terra incognita”.


Slikar srednje generacije Anton Vrlić jasno je precizirao svoju  poziciju na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni prepoznatljivim likovnim rukopisom na iskustvu akcionog slikarstva, enformela i poetike materičnog slikarstva.


Serijom radova pod nazivom " TERRA INCOGNITA" Vrlić vrlo dosljedno problematizira veliku temu ekologije koja je u ovom trenutku posebno aktualna na svim razinama i svakom kulturnom kontekstu diljem globusa poprimajući, kako se to najčešće kaže, planetarno značenje. U tom kontekstu i Vrlić "otvara" ovaj ciklus znalački rabeći iskustvo baštine rečenih poetika jer upravo na njima najeksplicitnije izražava svu složenost ove velike ekološke teme. Vrlić ne naglašava njezinu društvenu i socijalnu, već prvenstveno likovnu komponentu čije se vrijednosti potiskuju u devastiranom  krajoliku, a apostrfiraju u ovom ciklusu slika koje slikar izražava koristeći se  kombiniranom tehnikom akrilika, olovke, krede, stakla...

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio