KIC
14.12.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Izložba
OD 06.10.2010. DO 16.10.2010.

INTEGRIRANI GRAD

U srijedu, 6. listopada u 20 h, u Galeriji Forum otvara se izložba INTEGRIRANI GRAD, urbanističko-arhitektonska studija od Trg dr. Franje Tuđmana do Trga Krešimira Ćosića .

Autori:
prof. NENAD FABIJANIĆ, d.i.a.
GORDANA DOMIĆ, i.a.
prof. mr.sc. BORIS KORUŽNJAK, d.i.a.

U izradi Studije sudjelovali su svojim prilozima i eksperti: dr.sc. SNJEŠKA KNEŽEVIĆ, znanstvena savjetnica (povijest), mr.sc. ALAN BRAUN (obrada i analiza arhivske građe) i dr.sc. DAMIR POLOŠKI (promet).

Izložbu će otvoriti gospodin Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba.

Izložba ostaje otvorena do 16. listopada 2010.

Godine 1998. Grad je raspisao opći, anonimni, jednostupanjski natječaj za arhitektonsko rješenje paviljona na sjevernom dijelu područja bivše Rudolfove vojarne. Na tom je natječaju prvu nagradu dobio prof. Nenad Fabijanić, koji je uz projekt paviljona predložio oblikovanje zelene površine kao parka. Kao autoru prvonagrađenog rada, povjerena mu je zadaća ponovnog istraživanja mogućnosti uređenja prostora.

Studiju je od autora naručio Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, izgradnju grada, komunalne poslove i promet, a Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada pružio je podršku izradi studije pribavljanjem potrebnih stručnih i drugih podloga, utvrđivanjem šireg obuhvata studije u suradnji s autorima te provodi organizaciju izložbe i javnog izlaganja studije.

U organizaciji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

IZ OBRAZLOŽENJA AUTORSKOG KONCEPTA

Uređeni javni prostor oduvijek je bio generator urbanizacije i kvalitete. O tome svjedoči geneza Donjega grada, utemeljena na strategiji sustavnog i etapnog uređenja javnih prostora: trgova (Jelačićevog, Iličkog/Britanskog, Preradovićevog, Svačićevog), perivoja (Tuškanac, Cmrok, Zelengaj), te slijeda perivojnih trgova uokolo užeg središta grada (Lenucijeva ili Zelena potkova). Uređeni javni prostor, u koji se u pravilu smještaju objekti društvene, kulturne, edukativne, sportske i zabavne namjene, potiče najkvalitetniju i uvelike reprezentativnu izgradnju.

Takva uloga namjenjuje se širokom potezu od Ilice do Baštijanove ulice na Trešnjevki kao novoj urbanoj osi i istovrijednom pandanu zelenih prospekata u središnjem području Donjega grada. Takve povijesne osi - istočna (s trgovima N. Š. Zrinskoga, J. J. Strossmayera, kralja Tomislava) i zapadna (s trgovima maršala Tita, I. A. V. Mažuranića i M. Marulića) - definiraju središte Zagreba, a slični prospekti - Središnja zelena osovina u produžetku Zrinjevca, Avenijom V. Holjevca do Save i Sveučilišna aleja u produžetku Marulićeva trga definiraju i novo središte u Trnju, koje je još u transformaciji.

Nova os

Nova os obuhvaća dva odavno utvrđena fokusa, odnosno sekundarna centra na zapadnom dijelu Donjega grada i Trešnjevki. Urbanističko planiranje 1970-ih i ranih 1980-ih namjenjuje im ulogu vitalizacije periferiziranih područja i predviđa tu megacentre mješovite namjene. Za razliku od tih koncepata u ovom projektu težište nije na izgradnji ili objektima, nego na urbanogenom potencijalu javnih, otvorenih prostora. To, međutim, ne isključuje izgradnju koja ih podržava i obogaćuje odgovarajućim sadržajima i formom. Nova os ima funkciju arterije koja osigurava reurbanizaciju bilo zapuštenih, bilo nedovršenih urbanih područja i – što je od najveće važnosti, integrira dva povijesno odijeljena, oduvijek loše povezana područja grada. Uvjet za to je uklanjanje prepreke koju čini željeznička pruga. Kao najbolje rješenje predlaže se spuštanje pruge pod zemlju, u široki koridor. Ono se, dakako, ne može primijeniti samo u prostornom obuhvatu studije, nego integralno, u području šireg centra definiranog rasponom od Zagrebačke ceste sa zapada do Donjih Svetica s istoka – dakle, od Črnomerca do Borongaja.

Vizija i koncept

Novost su velike zelene površine na mjestu kolosijeka i kolodvorskih uređaja. Produljavanjem cestovnih pravaca u smjeru sjever-jug one dobivaju oblik kazeta koje mogu imati različite namjene, od sportskih, rekreacijskih do kulturnih, a jedna ili više njih mogle bi primiti kakav muzej na otvorenom, primjerice dio Hrvatskog željezničkog muzeja s povijesnim lokomotivama kao posebnom atrakcijom u ambijentu kojem izvorno pripadaju.

U oblikovanju i kompoziciji maksimalno su se poštovali urbanistički predlošci: na zapadnom području Donjega grada stroži ortogonalni raster, na Trešnjevci manje strog, dok su se nedorečenosti dovodile u red oslonom na katkad gotovo zapretanu ideju. Osnovna je premisa: poštovanje zatečenog, identifikacija i rehabilitacija vrijednosti, istraživanje i oslobađanje potencijala, homogenizacija cjeline. Kao što je već naglašeno, identitet i urbanitet povjeren je sustavu javnih prostora koji poput krvotoka jamče vitalnost, obnovu i razvoj.

U čitavom sustavu javnih prostora postoji niz identificiranih mjesta za izgradnju objekata različite namjene – javne, komercijalne, stambene itd. Prostudirana je funkcija kolodvora, predložen smještaj perona, svih suvremenih dodatnih sadržaja na više podzemnih razina, uključujući javna parkirališta. Javna parkirališta predviđena su u sklopu čitavog sustava javnih prostora, od Ilice do središta Trešnjevke.

Studija u prvom redu predstavlja viziju i koncept: utvrđuje brojne detalje, upozorava na mogućnosti, igra se s alternativama, ali ne razrađuje ih. Oni će biti predmetom posebnih studija, detaljnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja itd. itd. – što znači, da će u provedbi biti angažirana zagrebačka i hrvatska arhitektonska elita. Ima karakter ne samo urbanističke, nego i naglašeno arhitektonske studije, zato što se u trećoj dimenziji, dakle prostorno, provjerava i prikazuje sve što je moguće ili vjerojatno. Projekt u potpunosti omogućava etapnu provedbu.

U ovom prikazu ne govori se o tehničkim, ekonomskim ili organizacijskim aspektima. Svi će oni biti obrađeni u posebnim poglavljima studije. Ovdje se upućuje na potrebu da Grad Zagreb nakon stoljeća i po otkako postoji željeznica napokon uzme u svoje ruke rješenje željezničkog problema. Dosad su sve važne odluke donosile najprije Mađarska kraljevska željeznica, pa Jugoslavenska, a sada Hrvatska željeznica. Strateški razvojni planovi Grada i Željeznice moraju se usuglasiti, umjesto da se konfrontiraju i potiru. Već prethodne analize pokazuju da je to moguće pod pretpostavkom da za to postoji izražena politička volja.


:: Fotografije s otvorenja:

Prethodne izložbe
VATROSLAV KULIŠ: ZA DARKA  
OD 29.06.2010. DO 13.07.2010.

VATROSLAV KULIŠ: ZA DARKA

Izložba Vatroslava Kuliša «Za Darka», otvara se u utorak, 29. lipnja 2010. u 18 sati.
Vatroslav Kuliš, jedan od vodećih hrvatskih likovnih umjetnika srednje generacije, na izložbi u Galeriji Forum svojim će radovima odati počast povjesničaru umjetnosti i rock kritičaru Darku Glavanu (1951.- 2009.).

:: opširnije
JOSIP VANIŠTA "1948. - 2010."  
OD 26.05.2010. DO 19.06.2010.

JOSIP VANIŠTA "1948. - 2010."

U srijedu, 26. svibnja u 20 sati, u Galeriji Forum otvara se izložba Josipa Vanište «1948. – 2010.»


Josip Vaništa zacijelo jedan od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20.stoljeća. U svojoj bogatoj stvaralačkoj karijeri potvrdio se kao umjetnik osebujnog autorskog izraza koncipiranog klasičnim likovnim sredstvima.
Vaništa je ostvario u svojoj plodnoj umjetničkoj produkciji nedvojbeno respektabilan opus u crtežu koji ga je i prometnuo u jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih crtača.
U Galeriji Forum, Josip Vaništa u svojevrsnoj će retrospektivnoj izložbi predstaviti recentni izbor svojih crteža kojim će se sažeti njegov iznimno važan crtački opus u dugom vremenskom razdoblju.

:: opširnije
MAJA S. FRANKOVIĆ "PARIŠKI CIKLUS" - knjige-objekti, bibliofilska izdanja i prostorne grafike  
OD 04.05.2010. DO 20.05.2010.

MAJA S. FRANKOVIĆ "PARIŠKI CIKLUS" - knjige-objekti, bibliofilska izdanja i prostorne grafike

U utorak, 4. svibnja u 20 sati, u Galeriji Forum otvorit će se izložba "Pariški ciklus" riječke umjetnice Maje S. Franković.
Riječka umjetnica, Maja S. Franković, izlagala je na  50 samostalnih  izložbi grafika u Hrvatskoji i Europi i na više od 300 zajedničkih izložbi, grafičkih bijenala i trijenala u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnica je jedanaest hrvatskih i dvije međunarodne nagrade i priznanja za svoj rad. Članica je HDLU-a Rijeke i HDLU-a Zagreba.
Redoviti je profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
U „Pariškom ciklusu“ nastalom u posljednjih nekoliko godina, vitalizam grafičkog mišljenja ove umjetnice progovara i kroz sve naglašeniju dimenziju prostora, kroz tzv. prostorne grafike, knjige-objekte, ili grafike koje svojim nabubrenim, pokrenutim, fleksibilnim volumenom čak mimikriraju do reljefa i skulpture.

:: opširnije
«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio