HEATHER IRONS
Slike većih ili manjih mjera autorica koncipira na predlošku kvadrata,čime precizira jedno ishodišno mjesto svojega stvaralaštva, dakle ,ono što ga određuje tim geometrijskim likom kao jednom odrednicom svojega djela. Postupkom slikanja, minucioznim potezima kista, Heather Irons "definira" sliku u egzaktnu likovnu činjenicu višeslojnih konotacija. Da kvadrat determiniraju četiri jednake stranice i pravi kutevi, također je dobro znano, i slikarici koja u tako "uokvirenom" prostoru matematičkom točnošću "ispisuje" svoju likovnu "lozinku". Naime,kad govorimo da je njezino slikarstvo koncipirano od brojnih konotacija, tada se u ovim "kvadratnim" slikama iščitava i "kabalistički kvadrat", koji se rasprotire na sve četiri strane svijeta: istok, zapad, sjever i jug, objedinjujući u njima četiri osnovna elementa: zrak,vodu,vatru i zemlju, odnosno,slikarica na tom arhetipskom načelu kozmičku strukturu postojanja sublimira u vlastiti likovni jezik. U tom kontekstu amaglamirane su i egzistencijalističke konotacije koje Heather Irons problematizira u "kodiranom" odnosu crnog i bijelog, stvarajući čvrstu morfološku matricu čije mutacije determiniraju ovaj ciklus u inventivnim varijacijama.
U prostoru kvadrata limitiranog mjerama prožimaju se raznooblični i raznobojni elementi: okomiti, kosi, horizontalni, dugi i ispruženi u beskraj, najčešće bijeli, zatim sivi i crni... oblikujući enigmatični znak koji emanira u suptilnoj teksturi površine likovnom energijom specifične izražajnosti. Jednako tako, naročitu vrijednost slike određuje njezina površina koja se pokazuje,najčešće u crnoj,kao i u bijeloj boji, gradbenom komponentom."Sliku se želi prisvojiti", kako to primjećuje Gottfried Boehm", kao prijenosnika "poruke" koja se odnekud prema nekuda posreduje". Međutim, da bi "učvrstio" svoju intrepretaciju pojma slike, ovaj se teoretičar poziva i na Carla Ginzburga koji iznosi tezu da su "...slike kao skrovišta nekog skrivenog teksta...", a i sama slikarica kaže za svoje slike da su "...ulazna i izlazna vrata..." nastojeći ih,zacijelo, tom odrednicom "locirati" u otvoren, odnosno, beskrajan prostor gdje se materijalna komponenta slike transcendira u drugu i drugačiju stvarnost,u mističnu duhovnost njihove likovne biti. Naime,ove slike Heather Irons sadrže i ta,kao i brojna druga značenja,a neka među njima jesu izrazito simboličke vrijednosti i pokazuju se kao njihova supstancijalna poveznica.Dakako,da se u čitanju brojnih značenja otkriva i njezin slikarski postupak u kojemu prepoznajemo i stvaralačke vrijednosti s autorskim obilježjima. U tom slikarskom postupku jest i proces nastajanja slike kojega bismo, možda, mogli "pokriti" sintagmom "matematičkog slikanja". Naime,evidentna slikaričina težnja prema redukcionizmu pokazuje kroz iznimnu koncentraciju poteza da je u njihovim gustim tragovima i likovna vrijednost površine te da je u toj impresivnoj dosljednosti i njezino stvaralačko načelo.
Naime,gotovo ritaulnim ponavljanjem poteza kista slikarica nastoji postići,ako nije paradoksalno reći, dubinu površine u čijim slojevitim mrklinama iluminira mistično crnilo velikom ekspresivnom snagom. To je crnilo impostirano u površinu fascinantnom gustoćom poteza kistom, gotovo bi rekli, kao monokrona ploha emanira iznimnom likovnom snagom s kojom slikarica i gradi strukturu slike. Tu haptičnost crnila u taktilnosti površine stvarala je dugotrajnim i strpljivim nanošenjem boje kao vlastiti slikarski postupak koji pretpostavlja temeljitost u procesu slikanja. Još je potrebno naglasiti da ova umjetnica unutar limitiranih i zatvorenih kvadratanih "ekrana" iznimnom dosljednošću "ispisuje", u brojnim varijacijama, "kodirane" znakove specifične semantičke gustoće i osebujne likovne sugestivnosti. U tim je varijacijama naročito izražena jezgrovitost znaka u njegovoj likovnoj eksplicitnosti jer se u tim minimalnim distinkcijama ne sužava, već proširuje semantičko polje u beskraj stvaralačkog "kadriraranja".
Upravo je u ovom ciklusu, velikom asimilacijskom snagom semantičkog i likovnog, slikarica problematizirala njihovo prožimanje u cjelovitost svojega djela stvaranog osebujnim slikarskim postupkom.
Milan Bešlić
|
