KIC
19.09.2019. tel. 01 / 4810 714 fax. 01 / 8895 346
 
Lux festival  
 
Početna O nama Vijesti
 
Tribine
Galerija forum
Foto galerija
Art kino
Knjige
Najam dvorane
Moj KIC
 
Prethodni filmovi
TRI DANA S OBITELJI / TRES DIES CON LA FAMILIA

:: više o filmu

 
11.12.2013.  

TRI DANA S OBITELJI / TRES DIES CON LA FAMILIA

drama
Redatelj: Mar Coll, Španjolska, 2009, 86'
Glume: Nausicaa Bonnín, Eduard Fernández, Philippine Leroy-Beaulieu, Francesc Orella,Ramón Fontserè, David Verdaguer, Amália Sancho, Aida Oset

Projekcija filma:
Srijeda, 11. prosinca u 12 sati


Nakon godina provedenih u inozemstvu, Léa se vraća u Geronu, nakon što sazna za smrt svog djeda s očeve strane. Smrt patrijarha obitelji Vich i Carbo savršen je izgovor da se prisili na ponovni susret i suživot sa njegovim potomcima. Tri dana bdijenja i sprovoda pokazuju igru privida i licemjerstvo tipično za jednu konzervativnu buržujsku obitelj, čiji se problemi, iako evidentni, nikada ne izriču na glas.
U suradnji s Aulom Cervantes de Zagreb. Ulaz je slobodan. Film se prikazuje na španjolskom jeziku bez titlova.

SEDAM BILJARSKIH STOLOVA  / SIETE MESAS DE BILLAR FRANCES

:: više o filmu

 
10.12.2013.  

SEDAM BILJARSKIH STOLOVA / SIETE MESAS DE BILLAR FRANCES


Redatelj: Gracia Querejeta, Španjolska, 2007, 112'
Glume: Maribel Verdú, Blanca Portillo, Jesús Castejón

Projekcija filma:
Utorak, 10. prosinca u 12 sati


Uzbudljiv film o dvije žene koje život nije mazio i koje poučene lošim iskustvima, pokušavaju u velikom gradu voditi život u kojem im nitko neće nanijeti zlo. Ali to ne ovisi samo o njima već i o njihovoj rodbini i prijateljima i načinu na koji im oni mijenjaju svakodnevnicu. One ne vjeruju nikome, ponekad ni same sebi. No, sedam bilijarskih stolova učinit će im se kao slamka za spas.
U suradnji s Aulom Cervantes de Zagreb. Ulaz je slobodan. Film se prikazuje na španjolskom jeziku bez titlova.

STVARI KOJE TI NISAM NIKAD REKAO / COSAS QUE NUNCA TE DIJE

:: više o filmu

 
09.12.2013.  

STVARI KOJE TI NISAM NIKAD REKAO / COSAS QUE NUNCA TE DIJE

komedija / drama
Redatelj: Isabel Coixet, Španjolska / SAD, 1996., 93'
Glume: Andrew McCarthy, Lili Taylor, Peggy West

Projekcija filma:
Ponedjeljak, 9. prosinca 2013. u 12 sati


Anin dečko je zove iz Praga. 25 dana nakon što su se rastali na aerodromu priznaje joj da je više ne voli i da ima drugu djevojku. Ana u očaju naziva telefonske linije za usamljena srca i tako upoznaje Dona koji nikako ne razumije njene probleme. Slučajno se sretnu...
U suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske. Ulaz slobodan.
Titlovi su na engleskom jeziku.
U suradnji s Aulom Cervantes de Zagreb. Ulaz je slobodan. Titlovi su na engleskom jeziku.

DANI SLOVAČKE KULTURE / NOVI ŽIVOT

:: više o filmu

 
22.11.2013.  

DANI SLOVAČKE KULTURE / NOVI ŽIVOT


Redatelj: Adam Oľha

Projekcija filma:
U 19 sati


Film je dobio nagradu gledatelja na MFDF Jihlava 2012 i nagradu gradonačelnika grada Pieštany na MFF Cinematik Pieštany 2013.
Majka, pet kćeri i sin Adam odjednom ostanu sami kad ih napusti otac. Adam je odlučio dokumentirati ovu radikalnu promjenu i snimio film kao ‘‘zadnji muškarac u obitelji.‘‘
Film ima engleske titlove.
Prije projekcije razgovor o filmu; ulaz slobodan
* U organizaciji „Dana slovačke kulture“ sudjeluju Kulturno informativni centar, Udruga Os, Veleposlanstvo Slovačke Republike, Hrvatsko – slovačko društvo prijateljstva, Lektorat slovačkog jezika i kulture Filozofskog fakulteta u Zagrebu

DANI SLOVAČKE KULTURE / PROJEKCIJE ANIMIRANIH FILMOVA

:: više o filmu

 
20.11.2013.  

DANI SLOVAČKE KULTURE / PROJEKCIJE ANIMIRANIH FILMOVA

Projekcija filma:
u 19 h


PANDY
12 min, 2013, scenarij i režija: Matúš Vizár
Film Pande redatelja i scenarista Matúša Vizára priča je o zaštićenoj životinjskoj vrsti -pandama. Nakon milijuna generacija pandama prijeti izumiranje, ali ljudi će ih pronaći i učiniti svojim pijunima.
Nagrade: 3. nagrada na festivalu u Cannesu 2013 g.; najbolji kratki animirani film na festivalima: Anča Award 2013 -Slovačka; IFF 2013 Guanajuato, Mexico; IFF 2013 Melbourne, Australija; IAFF Fantoche 2013 Baden, Švicarska; posebna nagrada na IAFF 2013 Annecy, Francuska, Varšava, Poljska

POSLJEDNJI AUTOBUS
( 16 min), 2010, Režija: Martin Snopek, Ivana Laučiková, Scenarij: Martin Snopek, Patrik Pašš, Glazba: Jakub Ursiny

Baveći se univerzalnom temom ljudske sebičnosti i straha, film donosi uznemirujuću sličnost čovjeka sa životinjskim carstvom. U kritičnom trenutku ugroženosti ljudi otkrivaju svoj pravi karakter i u ime vlastitog spašavanja žrtvuju i svoje najbliže. Snimljen je u tehnici pikselizacije digitalnim fotoaparatima s pravim glumcima koji nose maske životinja.

Nagrada za najbolji animirani film na festivalima: The Golden Octopus; Golden Horseman Animation na Filmfest Dresden; IFF Message To Man, Saint Petersburg; Grand Prix Stuttgart 2012; Igric 2012; Animatela Ljubljana; Grand Prix Tempere 2012; nagrada za najbolji slavenski stop-motion Stoptrik, Maribor; specijalna nagrada za najbolji scenarij na festivalu Animanima, Čačak, Srbija

• Prije svake projekcije razgovor o filmu ; ULAZ SLOBODAN

ŠYMON KLIMAN /DANI SLOVAČKE KULTURE / 19. - 22. 11. 2013.

:: više o filmu

 
19.11.2013.  

ŠYMON KLIMAN /DANI SLOVAČKE KULTURE / 19. - 22. 11. 2013.

dokumentarni film

Projekcija filma:
Šymon Kliman potječe iz velikog umjetničkog klana obitelji Trizuljak. Slovački savez likovnih umjetnika proglasio ga je najboljim fotografom 2012 g. Od 2000 g. aktivan je na umjetničkoj sceni i izlaže diljem Europe. Za ciklus Beautiful people u kojem snima Rome u pozama inspiriranim modnom fotografijom i klasičnom slikom razbijajući njihov tradicionalni stigmatizirani image, dobio je nagradu VUB Photo of the Year, nagradu European Citizen Award 2012 g. u Brusselu i nominiran je za Grand prix na Fotofestiwal Lodz u Poljskoj.


* Prije projekcije razgovor o filmu; ULAZ SLOBODAN

JEZIK, ROD I SPOL / Premijera filma u sklopu 7. Vox Feminae Festivala

:: više o filmu

 
14.11.2013.  

JEZIK, ROD I SPOL / Premijera filma u sklopu 7. Vox Feminae Festivala

kratki dokumentarni, 25', Danijela Stanojević

Projekcija filma:

JEZIK, ROD I SPOL kreće iz ‘administrativne sitnice’ koja jezično ne zadovoljava rodnu stvarnost, priča se polako gradira i otkriva kako ustvari administracija ne prepoznaje, a time i ne priznaje postojanje roda izvan muškog. Pravi zaplet i drama nastaje onda kada je u pitanju transrodna osoba, te administrativna definicija postojanja tih osoba i njihova mogućnost ostvarivanja svojih prava na rad, život, zdravlje…
Film prikazuje kroz svakodnevnu stvarnost kršenje ljudskih prava, te kako se mi prilagođavamo administraciji koja je ovdje u ulozi ‘to je tako definirano’ umjesto da je administracija primjenjiva i prilagođena stvarnom životu.
Premijera filma:
Četvrtak, 14.11.2013. u 20 sati u KIC-u (Kulturno informativni centar, Preradovićeva 5, Zagreb)
Film je nastao kao završni rad studiranja Danijele Stanojević na ‘Ženskim studijima’. Kroz svoj dugogodišnji aktivistički rad i ljubav prema jeziku, autorica filma pokušala je uz mentorske smjernice feminističke lingvistkinje Rade Borić propitati apsurdnost našeg svakodnevnog života. U isto vrijeme Noah Pintarić koautor filma napravio je veliki iskorak, te je u procesu promjene roda osnovao udrugu Trans Aid koja je uz potporu fondova Europske unije pokrenula velike promjene po pitanju Trans* osoba u Hrvatskoj.
Kako je Danijela Stanojević prepoznata kao novinarka koja se aktivno bori za ljudska prava tako je kontaktirana od strane odvjetničkog ureda Bezbradica i Jevavić da pomogne u jednom slučaju transrodne osobe kojoj su zbog kršenja ljudskih prava odvjetnici savjetovali da tuži Republiku Hrvatsku na sudu za ljudska prava u Strasburgu. U ovom filmu otkrivamo sve posljedice tog čina na Republiku Hrvatsku, naše društvo i upoznajemo se, te educiramo što nam pomaže da razbijemo predrasude i propitamo svoje stavove, te utječemo na društvene promjene.
Tako je nastao film ‘Jezik, rod i spol’ kao aktivistički čin u smjeru stvaranja slobodnijeg i demokratskog društva, i da bi usmjerio poglede na poziciju „drugih“ u društvu. Film je napravljen za 0 kn. Te se nada da će sav rad i trud sudionika biti prepoznat i naknadno poduprijet od strane javnih institucija za razvoj i prikazivanje filma.
nakon filma slijedi kratki razgovor sa akterima i autorima filma.
Autori filma:
Scenaristica i redateljica: Danijela Stanojević
Snimatelj i montažer: Noah Pintarić
Vrsta filma: kratki dokumentarni
Trajanje: 25 minuta
Produkcija: K-zona / VoxFeminae
Vizualni dizajn: Barbara Zec
Glas koji čita „Njeno pismo“: Gordana Kovačić
Zahvaljujemo: Fakultetu političkih znanosti, Centru za Ženske studije, Općini gradske četvrti Trešnjevka i Institutu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Četvrtak, 14. 11. 2013. u 20 sati
Ovo je priča koja kreće iz ‘administrativne sitnice’ koja jezično ne zadovoljava rodnu stvarnost, priča se polako gradira i otkriva kako ustvari administracija ne prepoznaje, a time i ne priznaje postojanje roda izvan muškog. Pravi zaplet i drama nastaje onda kada je u pitanju transrodna osoba, te administrativna definicija postojanja tih osoba i njihova mogućnost ostvarivanja svojih prava na rad, život, zdravlje…
Film prikazuje kroz svakodnevnu stvarnost kršenje ljudskih prava, te kako se mi prilagođavamo administraciji koja je ovdje u ulozi ‘to je tako definirano’ umjesto da je administracija primjenjiva i prilagođena stvarnom životu.
Film je nastao kao završni rad studiranja Danijele Stanojević na ‘Ženskim studijima’. Kroz svoj dugogodišnji aktivistički rad i ljubav prema jeziku, autorica filma pokušala je uz mentorske smjernice feminističke lingvistkinje Rade Borić propitati apsurdnost našeg svakodnevnog života. U isto vrijeme Noah Pintarić koautor filma napravio je veliki iskorak, te je u procesu promjene roda osnovao udrugu Trans Aid koja je uz potporu fondova Europske unije pokrenula velike promjene po pitanju Trans* osoba u Hrvatskoj.
Kako je Danijela Stanojević prepoznata kao novinarka koja se aktivno bori za ljudska prava tako je kontaktirana od strane odvjetničkog ureda Bezbradica i Jevavić da pomogne u jednom slučaju transrodne osobe kojoj su zbog kršenja ljudskih prava odvjetnici savjetovali da tuži Republiku Hrvatsku na sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
U ovom filmu otkrivamo sve posljedice tog čina na Republiku Hrvatsku, naše društvo i upoznajemo se, te educiramo što nam pomaže da razbijemo predrasude i propitamo svoje stavove, te utječemo na društvene promjene.
Tako je nastao film Jezik, rod i spol kao aktivistički čin u smjeru stvaranja slobodnijeg i demokratskog društva, i da bi usmjerio poglede na poziciju „drugih“ u društvu. Film je napravljen za 0 kn. Te se nada da će sav rad i trud sudionika biti prepoznat i naknadno poduprijet od strane javnih institucija za razvoj i prikazivanje filma.
Autori filma:scenaristica i redateljica: Danijela Stanojević; Snimatelj i montažer: Noah Pintarić; Produkcija: K-zona / VoxFeminae; Vizualni dizajn: Barbara Zec; Glas koji čita „Njeno pismo“: Gordana Kovačić
Zahvale: Fakultetu političkih znanosti, Centru za Ženske studije, Općini gradske četvrti Trešnjevka i Institutu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Više na www.voxfeminae.net/2013

PUTOVANJE NA MJESTO NESREĆE (1971.)

:: više o filmu

 
06.11.2013.  

PUTOVANJE NA MJESTO NESREĆE (1971.)

dugometražni igrani film, 94', Jadran film
Redatelj: Zvonimir Berković
Glume: Ana Karić (Jelena), Rade Šerbedžija (Vlatko), Emil Kustijaro (Viktor), Nataša Maričić (Višnja), Stevo Žigon (Nino)

Projekcija filma:

Jelena je mlada urbana žena kojoj nepoznati mladić Vlatko u Zagreb donosi vijest da joj je suprug stradao u prometnoj nesreći, te da leži izvan životne opasnosti u splitskoj bolnici. Vlatko joj također priopći da suprug ne želi da ga ona posjeti, nego njegova ljubavnica za koju nije ni znala da postoji. Susretljivost bivšeg supruga Nina neće ublažiti Jelenin šok, a posjet ocu, bivšem političkom moćniku, u umirovljeničkom domu samo će ga pogoršati. Naposljetku, Jelena prihvaća Vlatkovo udvaranje, nesvjesna njegove površnosti i koristoljubivosti...
Komentar: U tematiziranju ženskih likova Zvonimir Berković nikad nije imao tako emancipiran i snažno predstavljen karakter poput Jelene u ovom ostvarenju. U Rondu, Ljubavnim pismima s predumišljajem i Kontesi Dori žena je u središtu muške žudnje i/ili fantazije odnosno mistifikacije, no uvijek je sporedan lik i uvijek objekt tzv. muškog pogleda. I ovdje je Jelena predmet muške opservacije (Vlatko je pripovjedač u offu), no i nadasve punokrvan lik (što se za protagonistice Ljubavnih pisma s predumišljajem i Kontese Dore nikako ne bi moglo reći) koji lakoćom zasjenjuje ostale aktere drame. Film možda ponešto pati od ondašnje trendovske eksploatacije alijenacije i patetično poetičnih verbalizacija, no uz superiorni Rondo ostaje najboljim izdankom Berkovićeva opusa i jedan od najistaknutijih hrvatskih filmova sedamdesetih godina.
Srijeda, 6. studenog 2013. u 19 sati
Jelena je mlada urbana žena kojoj nepoznati mladić Vlatko u Zagreb donosi vijest da joj je suprug stradao u prometnoj nesreći, te da leži izvan životne opasnosti u splitskoj bolnici. Vlatko joj također priopći da suprug ne želi da ga ona posjeti, nego njegova ljubavnica za koju nije ni znala da postoji. Susretljivost bivšeg supruga Nina neće ublažiti Jelenin šok, a posjet ocu, bivšem političkom moćniku, u umirovljeničkom domu samo će ga pogoršati. Naposljetku, Jelena prihvaća Vlatkovo udvaranje, nesvjesna njegove površnosti i koristoljubivosti...
U tematiziranju ženskih likova Zvonimir Berković nikad nije imao tako emancipiran i snažno predstavljen karakter poput Jelene u ovom ostvarenju. U Rondu, Ljubavnim pismima s predumišljajem i Kontesi Dori žena je u središtu muške žudnje i/ili fantazije odnosno mistifikacije, no uvijek je sporedan lik i uvijek objekt tzv. muškog pogleda. I ovdje je Jelena predmet muške opservacije (Vlatko je pripovjedač u offu), no i nadasve punokrvan lik (što se za protagonistice Ljubavnih pisma s predumišljajem i Kontese Dore nikako ne bi moglo reći) koji lakoćom zasjenjuje ostale aktere drame.
Film možda ponešto pati od ondašnje trendovske eksploatacije alijenacije i patetično poetičnih verbalizacija, no uz superiorni Rondo ostaje najboljim izdankom Berkovićeva opusa i jedan od najistaknutijih hrvatskih filmova sedamdesetih godina.
U istom terminu bit će prikazana i dva kratkometražnafilma.
Moj stan (1962.), 12', Zagreb film
Dobitnik Posebne nagrade žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 1963. Glume: Ivo Kadić, Ljiljana Gener, Ivan Uzelac Satirički prikaz rješavanja stambenog pitanja prelaskom iz sustanarstva u staroj kući u novi stan u novogradnji.
Moje ljeto s Monikom (1994.), 33', HRT
Redateljevo ljeto sa slavnom violončelisticom Monikom Leskovar, ujedno i posljednji film koji je snimio.

METODA / EL MéTODO

:: više o filmu

 
10.10.2013.  

METODA / EL MéTODO

drama
Redatelj: Marcelo Piñeyro, Argentina / Španjolska / Italija, 2005., 115'
Glume: Eduardo Noriega, Najwa Nimri, Eduard Fernández

Projekcija filma:
Četvrtak, 10. listopada u 15 sati


Jednoga dana u poslovnom Madridu, tijekom velikog uličnog štrajka i protesta protiv Svjetske banke i International Monetary Funda, sedam odabranih, superambicioznih kandidata smješteno je u konferencijsku sobu unosnog poduzeća kao dio selekcijskog procesa za važnu poziciju u jednoj tajanstvenoj, no unosnoj španjolskoj korporaciji.
Dok ispunjavaju tipičan poslovni upitnik, saznaju da će biti podvrgnuti takozvanom Groeholm testu koji na oštar način eliminira kandidate. Dok špekuliraju o mogućem postojanju skrivenih kamera i mikrofona, počinje testiranje i oni dobivaju poruku na ekranu da jedan od njih nije pravi kandidat već ubačeni zaposlenik korporacije koji procjenjuje druge i analizira njihove stavove. Tijekom dana grupa je podvrgnuta teškim testovima koji eliminiraju svakog kandidata dok ne dođe do završne "bitke" dvoje preostalih.
Metoda je originalna i intrigantna psihološka drama s elementima trilera nagrađivanoga argentinskoga redatelja Marcela Piñeyra, koji je napoznatiji po filmu "The Official Story" iz 1985. godine, prvom filmu iz Južne Amerike koji je osvojio nagradu Oscar. Film je bio nominiran za pet nagrada Goya, a osvojio je dvije, za scenarij i sporednu mušku ulogu, te još neke druge nagrade po inozemnih filmskim festivalima.
Metoda je autorov posljednji film vrlo osebujne atmosfere koji na uvjerljiv način daje sliku divljega kapitalizma i borbe za položaj. Radnja gotovo da se odvija samo u jednom prostoru, sa samo osam glumaca, no vrlo istančanih dijaloga koji pobuđuje osjećaj anksioznosti i neugodne natjecateljske napetosti.
U suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske. Ulaz slobodan.
Jednoga dana u poslovnom Madridu, tijekom velikog uličnog štrajka i protesta protiv Svjetske banke i International Monetary Funda, sedam odabranih, superambicioznih kandidata smješteno je u konferencijsku sobu unosnog poduzeća kao dio selekcijskog procesa za važnu poziciju u jednoj tajanstvenoj, no unosnoj španjolskoj korporaciji.
Dok ispunjavaju tipičan poslovni upitnik, saznaju da će biti podvrgnuti takozvanom Groeholm testu koji na oštar način eliminira kandidate. Dok špekuliraju o mogućem postojanju skrivenih kamera i mikrofona, počinje testiranje i oni dobivaju poruku na ekranu da jedan od njih nije pravi kandidat već ubačeni zaposlenik korporacije koji procjenjuje druge i analizira njihove stavove. Tijekom dana grupa je podvrgnuta teškim testovima koji eliminiraju svakog kandidata dok ne dođe do završne "bitke" dvoje preostalih.
"Metoda" je originalna i intrigantna psihološka drama s elementima trilera nagrađivanoga argentinskoga redatelja Marcela Piñeyra, koji je napoznatiji po filmu "The Official Story" iz 1985. godine, prvom filmu iz Južne Amerike koji je osvojio nagradu Oscar. Film je bio nominiran za pet nagrada Goya, a osvojio je dvije, za scenarij i sporednu mušku ulogu, te još neke druge nagrade po inozemnih filmskim festivalima.
"Metoda" je autorov posljedni film vrlo osebujne atmosfere koji na uvjerljiv način daje sliku divljega kapitalizma i borbe za položaj. Radnja gotovo da se odvija samo u jednom prostoru, sa samo osam glumaca, no vrlo istančanih dijaloga koji pobuđuje osjećaj anksioznosti i neugodne natjecateljske napetosti. Jednoga dana u poslovnom Madridu, tijekom velikog uličnog štrajka i protesta protiv Svjetske banke i International Monetary Funda, sedam odabranih, superambicioznih kandidata smješteno je u konferencijsku sobu unosnog poduzeća kao dio selekcijskog procesa za važnu poziciju u jednoj tajanstvenoj, no unosnoj španjolskoj korporaciji.Dok ispunjavaju tipičan poslovni upitnik, saznaju da će biti podvrgnuti takozvanom Groeholm testu koji na oštar način eliminira kandidate. Dok špekuliraju o mogućem postojanju skrivenih kamera i mikrofona, počinje testiranje i oni dobivaju poruku na ekranu da jedan od njih nije pravi kandidat već ubačeni zaposlenik korporacije koji procjenjuje druge i analizira njihove stavove. Tijekom dana grupa je podvrgnuta teškim testovima koji eliminiraju svakog kandidata dok ne dođe do završne "bitke" dvoje preostaliMetoda je originalna i intrigantna psihološka drama s elementima trilera nagrađivanoga argentinskoga redatelja Marcela Piñeyra, koji je napoznatiji po filmu The Official Story iz 1985. godine, prvom filmu iz Južne Amerike koji je osvojio nagradu Oscar. Film je bio nominiran za pet nagrada Goya, a osvojio je dvije, za scenarij i sporednu mušku ulogu, te još neke druge nagrade po inozemnih filmskim festivalima.

MLIJEKO PATNJE / LA TETA ASUSTADA

:: više o filmu

 
11.10.2013.  

MLIJEKO PATNJE / LA TETA ASUSTADA

drama
Redatelj: Claudia Llosa, Španjolska / Peru, 2009., 84'
Glume: Magaly Solier, Susi Sánchez, Efraín Solís

Projekcija filma:

Fausta (M. Solier) je iz malog peruanskog planinskog mjesta, a boluje od rijetke bolesti što se naziva "mlijeko tuge", naime bolesti koja se prenosi mlijekom majki silovanih netom prije ili za vrijeme trudnoće. Iako to proživljavaju i neke druge žene iz njezine okoline, Fausta se mora suočiti s nadolazećim velikim gubitkom - skorašnjom smrti majke. Svjesna da joj sudbina nije naklonjena, te da život koji živi ne pruža neke velike osobne izbore, Fausta odluču uzeti stvari u svoje ruke, ne bi li barem pokušala izbjeći ono što je zadesilo njezinu majku...
La teta asustada dojmljiva je socijalna drama peruanske redateljice i scenaristice Claudije Llose; film koji, prikazujući stvaran život siromašnih peruanskih seljaka, iznosi priču o ratnim strahotama (referirajući se na nemire u Peruu iz osamdesetih godina) što se posredno odražavaju na silovanim i napaćenim ženama. Snimljen na stvarnim lokacijama peruanske provincije, film sugestivno dočarava tugu i bijedu koja je zadesila stanovništvo opterećeno ratom.
Uz vrlo pozitivne kritike, film La teta asustada bio je nominiran za Oscara (prvi peruanski kandidat za tu nagradu), a od jedanaest osvojenih nagrada ističu se Zlatni medvjed i nagrada Žirija međunarodne kritike (FIPRESCI) na Berlinskom filmskom festivalu.
Petak, 11. listopada u 11 sati
Fausta (M. Solier) je iz malog peruanskog planinskog mjesta, a boluje od rijetke bolesti što se naziva "mlijeko tuge", naime bolesti koja se prenosi mlijekom majki silovanih netom prije ili za vrijeme trudnoće. Iako to proživljavaju i neke druge žene iz njezine okoline, Fausta se mora suočiti s nadolazećim velikim gubitkom - skorašnjom smrti majke. Svjesna da joj sudbina nije naklonjena, te da život koji živi ne pruža neke velike osobne izbore, Fausta odluču uzeti stvari u svoje ruke, ne bi li barem pokušala izbjeći ono što je zadesilo njezinu majku...
La teta asustada dojmljiva je socijalna drama peruanske redateljice i scenaristice Claudije Llose; film koji, prikazujući stvaran život siromašnih peruanskih seljaka, iznosi priču o ratnim strahotama (referirajući se na nemire u Peruu iz osamdesetih godina) što se posredno odražavaju na silovanim i napaćenim ženama. Snimljen na stvarnim lokacijama peruanske provincije, film sugestivno dočarava tugu i bijedu koja je zadesila stanovništvo opterećeno ratom.
Uz vrlo pozitivne kritike, film La teta asustada bio je nominiran za Oscara (prvi peruanski kandidat za tu nagradu), a od jedanaest osvojenih nagrada ističu se Zlatni medvjed i nagrada Žirija međunarodne kritike (FIPRESCI) na Berlinskom filmskom festivalu.
U suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske. Ulaz slobodan.

«  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  ...  »
Moj KIC
facebook
Printeraj
KIC, Preradovićeva 5,
10000 Zagreb
tel: +385 1 4810 714
fax: +385 1 8895 346
e-mail: kic@kic.hr
www.kic.hr
povratak na vrh Copyright KIC 2009. All rights reserved.
 
  STO2 web studio